Dani Ksavera Šandora Gjalskog

Na sam rođendan velikoga gredičkog pisca 26. listopada u Galeriji grada Zaboka književnica, profesorica, znanstvenica i povjesničarka književnosti Julijana Matanović održala je jednosatnu Književno-znanstvenu tribinu posvećenu Ksaveru Šandoru Gjalskom i njegovim autobiografskim zapisima. Tribina je organizirana u suradnji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“. Da je sa Zabokom snažno povezana i da je Zabok uvijek željno i srdačno očekuje dokazuje i mnogobrojna okupljena publika koja je s izrazitom pažnjom i pozitivnim reakcijama i komentarima dočekala Julijanu Matanović, ne samo kao vrsnu poznavateljicu lika, djela i književnoga opusa Ksavera Šandora Gjalskog ili kao dobitnicu Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ (za roman „I na početku i na kraju bijaše kava, 2014.), već kao iskrenu i omiljenu prijateljicu Zaboka. Sa Zabokom i Zabočanima, a posebno s Gjalskim, Julijana Matanović višestruko je povezana neraskidivim nitima – osim navedenoga, članica je Prosudbenog povjerenstva za dodjelu Nagrade, profesorica koja je održavala brojne kolegije studentima o Gjalskom na fakultetima, ali i znanstvenica koja je tribinu o Gjalskom održala i 2015. godine pred domaćom publikom. Nije pretenciozno reći da je Julijana Matanović neraskidiv dio Dana Gjalskog i da je Gjalski trebao i morao doći u ruke poznate i omiljene književnice.

Više

„Kaligrafski trag u mandali“ objedinjeni je umjetnički ciklus umjetnika Stjepka Rupčića koji obuhvaća radove koji su nastali u zadnjih 15 godina. Upravo je taj ciklus izložen 26. listopada u zabočkoj Regaleriji.

Više

Mala nagrada Gjalski tradicionalno se dodjeljuje u Tjednu Gjalskog za najbolja literarna ostvarenja osnovnoškolskih autora. Nagradom se njeguje kreativnost i mašta onih autora pred kojima se vrata književnog ostvarivanja tek otvaraju. Ove se godine svečano dodijelila po 37. put 26. listopada u Galeriji grada Zaboka. Koordinatorica ovogodišnjeg Natječaja i svečanosti dodjele Male nagrade Gjalski profesorica je Valerija Novak, a svečanost je vodila Marta Iveković, učenica 8. razreda Osnovne škole K. Š. Gjalskog Zabok.

Više

Trio MiseEnScene čine Mia Elezović na klaviru, Vlatka Peljhan na violini i Bruno Philipp na klarinetu. Ovi ugledni glazbenici uljepšali su jesensku večer zabočke Gradske galerije koja je okupila brojne zaljubljenike u klasičnu glazbu.

Više

Stvaralaštvo kao ključ koje oslobađa šarene i raznolike boje perspektiva umjetnika i ove je godine obogatilo dvije radionice i jedan natječaj, sljubljene u istoj ideji – stvarati i stvoriti zajedničku energiju i otključati srca publike. Uspijeva im to godinama, a uspjelo je i ove godine, 25. listopada u Gradskoj knjižnici Zabok, prepunoj literarnih radova, fotografija i grafoskulptura polaznika Likovne radionice umjetničke grafike i Radionice kreativnog pisanja te sudionika Fotonatječaja.

Više

Ivana Bodrožić hrvatska je spisateljica rođena u Vukovaru, autorica mnogih nagrađivanih i prevođenih djela; zbirki poezije „Prvi korak u tamu“, „Prijelaz za divlje životinje“, „In a Sentimental Mood“, romana „Hotel Zagorje“ i „Rupa“, zbirke priča „100% pamuk“  i zbirke kolumni „Za što sam se spremna potući“ te slikovnice „Klara Čudastvara“. U Zelenoj dvorani u sklopu tribine „Književnost u Zelenoj“ Ivana Bodrožić je kroz razgovor s koordinatorom večeri, Tinom Krznarom, iznijela mnoge stavove o kojima progovara u svojim tekstovima. Prije samog predstavljanja knjige „Sinovi, kćeri“, autorica se osvrnula na svoj prvi roman „Hotel Zagorje“ prema kojem je napravljena i kazališna predstava. Kada je roman izašao, na političkoj je sceni bilo negodovanja zbog odabira lika devetogodišnje djevojčice kao glavnog lika, no upravo je takvog lika autorica odabrala za svoje djelo jer je shvatila da je sve što se dogodilo u njenom vlastitom djetinjstvu bilo vrlo netipično i željela je to prikazati kroz pogled djeteta  na književni način. Da bi se pismo djeteta moglo ostvariti, treba izaći iz odraslog sebe i uroniti u zamišljeni lik. Priča je to o generaciji djece koja su iskorijenjena i koja su gradila identitet kroz neobičnost odrastanja u neobičnim vremenima. Ono što je autorica naglasila jest to da ne postoji idealan čitatelj; svaka je osoba različita i u nju su utkani vanjski čimbenici pa na taj način i čita tekst. Autoricu zanima stvarnost jer ono što je u stvarnosti, čitatelj može razumjeti, a kada se na simbolički način obradi, nastaje književno djelo. Ovisno o iskustvu svaki čitatelj na drugačiji način shvaća priču i (ne)vjeruje autoru pa je zato važno dobro ispričati priču; da bi se u nju moglo povjerovati i na neki se način s njom poistovjetiti.

Više

Početak Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“ za mnoge zaljubljenike u kulturu, umjetnost, ljepotu riječi, boja i zvuka znači i početak višednevnog praznika kulture u kojem su objedinjeni sadržajno bogati programi – od izložbi slika, književnih večeri, dodjela nagrada, promocija knjiga, koncerata do književno-znanstvenih tribina i kazališnih predstava. Da je ova Manifestacija među prioritetima i najvažnijim interesima u Krapinsko-zagorskoj županiji dokazuje i prestiž Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ koja se dodjeljuje svake godine za najbolje objavljeno prozno književno djelo u godini. Gjalskog mnogi imaju na svojim policama, mnogi ga žele imati, a mnogima ga je san dobiti. Isto kao i sudjelovati u Danima gredičkog gospodina u raznim umjetničkim perspektivama. Ove je godine čast pripala akademskom slikaru Tomislavu Buntaku čija je izložba slika „Paradiso resort“ otvorila i ovogodišnje Dane K. Š. Gjalskog 24. listopada u Galeriji grada Zaboka. Tomislav Buntak, zlatarsko-loborskog porijekla, renomirani je višestruko nagrađivani slikar, dekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, profesor na Akademiji, predsjednik HDLU-a u Zagrebu. Izlagao je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Svojom se izložbom slika iz nekoliko ciklusa, različitih formata, nastalih od 1998. godine do danas, predstavio Zaboku i šire.

Gradonačelnik Zaboka, Ivan Hanžek, ujedno i predsjednik Manifestacije, posebno je pozdravio gosta Božu Biškupića, bivšeg ministra kulture u Vladi Republike Hrvatske, i mnogobrojne okupljene građane, organizatore i učenike. Pozvao je građane na svakodnevni dolazak na veliku pozornicu s nizom kulturnih događanja i ocijenio izložbu Tomislava Buntaka reprezentativnom izložbom pred kojom nijedan gledatelj neće ostati ravnodušan. Kustosica izložbe i autorica Predgovora u Katalogu, povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka Iva Kȍrbler, istaknula je najvažnija obilježja umjetnikova stvaralaštva polazeći od prezentacije unutarnjeg umjetnikova svijeta koji dočarava originalni spoj realistične narativnosti i nadrealnih elemenata posebnim slikarskim senzibilitetom, bliskom manirizmu. Ističe kompozicije koje naglašavaju višeperspektivnost u nabijenom spletu motiva, ponajprije tijela – ljudskih ili životinjskih, uz motive biljaka – koji supostoje i suživljuju se u metaforičkom i simbolističkom smislu. Svakom se gledatelju omogućava tako zamišljanje, a zaokuplja ga prikaz postapokaliptičnoga svijeta kao opomene današnjem svijetu i suvremenoj civilizaciji. Iva Kȍrbler ističe i slikarevu uronjenost u prirodu, potrebu za okretanjem prirodnim temeljima i bijegom u drugu dimenziju. Slikarstvo je to s kojim se svaki gledatelj povezuje, a odgovara i trenutku i vremenu u kojem se nalazimo. I sam slikar, Tomislav Buntak, izrazio je oduševljenje zabočkom izložbom i povezao naslov izložbe „Paradiso resort“ sa simbolikom rajskoga vrta i turističkih lokacija. U njegovu slikarstvu dominiraju tijela, inspirirana pokretima, u ovozemaljskoj ili onostranoj prirodi kojoj se čovjek vraća kao temeljnom trenutku i smislu u životu. Razmišljajući o harmoničnom svijetu umjetnik nam daje uvid u svoju viziju harmonije svijeta ili posljedica nakon što se ta harmonija naruši. Izložbu Tomislava Buntaka svečano je otvorila zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, koja je također istaknula važnost ove najdugotrajnije „tradicionalne umjetničke poslastice“.

Više

Dobitnik Nagrade Gjalski za 2022. godinu je Ludwig Bauer za roman Dvostruki život Eve Braun u izdanju nakladničke kuće Fraktura iz Zaprešića.

Ludwig Bauer rođen je 1941. u Sisku. Diplomirao je slavistiku u Zagrebu, a školovanje nastavio u Bratislavi i Pragu. Bavio se prevođenjem stručnih djela (među njima je i prvi prijevod knjige o kibernetici na hrvatskom jeziku – J. Bober, Čovjek, stroj, društvo, 1967.) i beletristike; bio je profesor i učitelj u Zagrebu, Londonu i Washingtonu, glavni urednik izdavačke kuće Globus i književnog časopisa Naša knjiga, analitičar javnoga mnijenja i propagandist, profesionalni vozač, scenarist (epizode crtanih filmova Profesor Baltazar; Televizija UN), istraživač interkulturnih pitanja i kolumnist. Na engleskom jeziku napisao je Pregled aktivnosti Međunarodne agencije za atomsku energiju (Beč, 1996.). Priređivao je i uređivao različite knjige (uključujući antologije i izbore školske lektire), pisao predgovore, kritike, recenzije i prikaze.
Prvu prozu objavio je kao gimnazijalac, na Radiju Zagreb krajem pedesetih, a 1973. dobio je za prvu tiskanu priču tada uglednu Politikinu nagradu. Objavio je više uspješnica za djecu: Parnjača Colombina, 1979., Poliglot i pas, 1988., Tri medvjeda i gitara, od 1991. čak devet izdanja, Ronilac bisera, 2000., Istina o gusarskom kapetanu Karvasu, 2001., Vještica Liza Hainburška, 2002., Vila Zelenog jezera, 2003., Morski igrokazi, 2005., Bajkoviti igrokazi, 2005., Krava voli lava (s M. Radnichom), 2005. i Maske do daske (s M. Radnichom), 2006.
Do sada je objavio romane: Trag u travi, 1984., Trik, 1985., Dokaz da je zemlja okrugla, 1987., Biserje za Karolinu, 1997., Partitura za čarobnu frulu, 1999., Prevođenje lirske poezije – Romanetto Buffo, 2002., Don Juanova velika ljubav i mali balkanski rat, 2003., Kratka kronika porodice Weber, 1990., Zapisi i vremena Nikice Slavića, 2007., Patnje Antonije Brabec, 2008., Zavičaj, zaborav, 2010., Karusel, 2011., Toranj kiselih jabuka, 2013., Seroquel ili Čudnovati gospodin Kubitschek, 2015., Šoferi, 2017., Muškarac u žutom kaputu, 2018., te Repriza, 2020.
Za roman Zavičaj, zaborav osvojio je prestižnu nagradu Meša Selimović za najbolji roman, nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo zavičajne tematike i nagradu Kiklop za najbolji roman u 2011. Za roman Muškarac u žutom kaputu dobio je godišnju Nagradu Vladimir Nazor.

Obrazloženje (.docx format)

Otključaj Gjalskog – escape room na otvorenom

Volite zagonetke? Zanima vas ono manje poznato o lokalnom književniku? Doživite tjedan Gjalskoga u Zaboku na drugačiji način!

Okupite tim i iz Gradske knjižnice krenite u avanturu. Kroz igru potrage otključajte duh Gjalskoga!

Nudimo vam avanturu kroz vrijeme i prostor! Prošećite ulicama Zaboka i korak po korak oslobodite duh slavnoga književnika da u jesenje dane posjeti svoj grad. Zauzvrat će vam odati ponešto o svom životu, bogatoj književnoj ostavštini, ali i o mistici koja ga je okruživala i oblikovala mu interese.

Tim može imati do šest članova, a igra se u tjednu Dana Ksavera Šandora Gjalskoga 24.-29.10.2022. u jutarnjem ili popodnevnom terminu. Istovremeno mogu igrati četiri tima.

Više

U današnje nesigurno vrijeme i očekivanje nestašice energenata na zimu, prilično je aktualno promišljati o energiji koja nas grije, koja nam olakšava život i o kojoj ovise naši životi u 21. stoljeću. Međutim, pritom ne možemo ne misliti i na energiju koja nas pokreće kao kreativne pojedince – na pokretačku, stvaralačku energiju koja nas čini posebnima.  
S ovom temom na umu, prijavite se na naš Fotonatječaj.