Dani Ksavera Šandora Gjalskog

Marina Protrka Štimec o realizmu, misticizmu i magiji pripovijedanja K. Š. Gjalskog

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, a u sklopu manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, u srijedu 21. listopada 2026. godine u Gradskoj je knjižnici održana književnoznanstvena tribina Realizam i misticizam, magija pripovijedanja K. Š. Gjalskog. Tribinu je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Zaboku.

Pozdravnu i uvodnu riječ održala je predsjednica Ogranka – prof. Sandra Babnik Lončar. Tribinu je vodila Marina Protrka Štimec, renomirana hrvatska književna povjesničarka i redovita profesorica na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Dodijeljena Mala nagrada Gjalski za 2026. godinu

Svečana dodjela Male nagrade Gjalski održana je u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku u srijedu 21. listopada. Riječ je o tradicionalnoj književnoj nagradi koja već četiri desetljeća potiče literarno stvaralaštvo učenika osnovnih škola i njeguje ljepotu pisane riječi.

Mala nagrada Gjalski pokrenuta je 1985. godine s ciljem poticanja dječjeg literarnog stvaralaštva, njegovanja pisane riječi i očuvanja zavičajne jezične i kulturne baštine. Posebna se pozornost posvećuje kajkavskom narječju i mjesnim govorima, koji u dječjim radovima dobivaju priliku zaživjeti u novim pričama i osobnim doživljajima mladih autora.

Književni razgovor sa Željkom Špoljarom

Novi roman Željka Špoljara „Caffe bar Utrine” predstavljen je zabočkoj publici u utorak 20. listopada u prostorima Centra urbane kulture Regenerator. O romanu, njegovu nastanku i temama koje otvara autor je razgovarao s moderatorom Tinom Krznarom, a susret je održan u sklopu programa Književnih razgovora.

Željko Špoljar zagrebački je pisac, novinar i satiričar. Autor je više knjiga, među kojima su „Štakorbar”, „Petokoronaš”, „Moj život s Milanom” i „Caffe bar Utrine”. Pod pseudonimom Pavle Svirac piše satirične kolumne za tjednik Nacional, a poznat je i po kratkim, provokativnim statusima na stranici Književna Groupie.

Samo jednu Zemlju imamo: poezija, umjetnička grafika i fotografija u Zaboku govore istim jezikom

Dodjelom priznanja i nagrada te izložbom radova zaokružen je kreativni dio Dana Ksavera Šandora Gjalskog

Kad se u jednom popodnevu susretnu lirski izričaj, otisak na drvu i fotografija asfaltirane šume, teško je ne primijetiti da je riječ o istoj priči ispričanoj trima jezicima. U utorak 20. listopada 2026. godine u galeriji Centra Urbane kulture Regenerator, u sklopu manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, predstavljeni su radovi proizašli iz Radionice kreativnog pisanja, Likovne radionice umjetničke grafike i Fotonatječaja 2026. Zajednička im je tema bila osvještavanje planeta na kojem živimo. Sudionicima radionica i Fotonatječaja dodijeljena su priznanja i nagrade.

Prisutnima se prvo obratila ravnateljica Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok Bibijana Šlogar. Šlogar je podsjetila prisutne da se radionice i Fotonatječaj održavaju tijekom rujna i listopada povodom Dana Gjalskoga i naglasila da su svi radovi proizašli iz njih. Nadodala je i da oni na određeni način transponiraju stvaralački duh Gjalskog u 21. stoljeće. Istaknula je da se Radionica kreativnog pisanja provodi već 22. godinu zaredom, dok Zabočka Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Likovnu radionicu umjetničke grafike organizira 20. godinu zaredom. Fotonatječaj se održava sedmu godinu zaredom, nakon 11 godina fotoradionice.

Književna večer s ovogodišnjom dobitnicom Nagrade Gjalski

Književna večer sa Sibilom Petlevski, dobitnicom ovogodišnje Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za roman „Duhovi zemlje”, održana je u ponedjeljak 19. listopada u zabočkom Regeneratoru. O nagrađenom djelu, njegovu nastanku i temama koje otvara autorica je razgovarala s urednikom romana Matkom Abramićem.

Razgovor je publici približio slojevitost opsežnog romana koji spaja povijesne činjenice, dokumentarno istraživanje, fikciju i elemente magičnog realizma. Kako je istaknula Petlevski, na romanu je radila tri godine istražujući raznoliku građu – od etnografskih izvora do političkih i povijesnih dokumenata. Polazište joj je bilo povezivanje hrvatske povijesti i iskustva iseljeništva s kulturnim, duhovnim i povijesnim kontekstom Bolivije i drugih dijelova Latinske Amerike.

Likovna umjetnost Nataše Vuković u Gradskoj galeriji Zabok

„Između izbornog i novog” naziv je izložbe akademske slikarice Nataše Vuković, koja je otvorena u ponedjeljak 19. listopada u Gradskoj galeriji Zabok. Izložba je ostvarena u suradnji Pučkog otvorenog učilišta Zabok i Gradske galerije Zabok, uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske te Krapinsko-zagorske županije.

Program otvorenja započeo je glazbenim nastupom Helene Galovac i Marka Markuša, koji su izveli skladbu „City of Stars” iz filma „La La Land”. Mladi glazbenici nastupit će i u sklopu treće Zabočke koncertne zime, a njihov je koncert najavljen za 15. veljače 2027. godine.

Kad riječi dobiju krila: Vjetrohod u Regeneratoru

Mališani su u Zaboku slušali, izmišljali riječi, čitali i crtali na promociji slikovnice Igora Rajkija

U Centru urbane kulture Regenerator u ponedjeljak 19. listopada 2026. godine u 17:00 je sati promovirana slikovnica Vjetrohod autora Igora Rajkija. Promociju slikovnice organiziralo je Društvo „Naša djeca” Zabok u sklopu programa „Čitaj mi! – pričice po gradu”, u okviru manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog. Publiku su činila djeca vrtićke, predškolske i rane školske dobi.

Autor slikovnice Igor Rajki rođen je 1965. u Zagrebu. Piše kratke priče, romane, dramske tekstove i knjige za djecu i mladež, a poznat je po igri riječima i jezičnim eksperimentima. Za dramski tekst Čarobnjak dobio je prvu nagradu na Ogulinskom festivalu bajke (2010.), a za knjigu Posuđene ispričnice Nagradu Grigor Vitez (2011.). U nakladi Mala zvona objavljene su mu slikovnice Jednom, Snovonoša, Ljubavnja, ljubavnija, najljubavnija i Tminice (2023.). Vjetrohod s ilustracijama Klasje Habjan izašao je 2025. godine.

Peter Piek predstavio zabočkoj publici svoj glazbeni svijet

Njemački glazbenik i likovni umjetnik Peter Piek nastupio je u nedjelju navečer u zabočkom caffe baru Regenerator. Koncert je organizirala udruga Gokul, a publika je imala priliku upoznati autorovo stvaralaštvo koje spaja indie-pop, elektroničke zvukove i folk elemente.

Dječja publika uživala u kazališnoj monodrami Pustolovine baruna Münchausena

U sklopu obilježavanja Dana Gjalskog 18. listopada 2026. godinei Centru urbane kulture Regenerator izvedena je dječja monodrama Pustolovine baruna Münchausena Gradskog kazališta Žar ptica, koja je najmlađoj publici ponudila susret s maštovitim kazališnim svijetom, humorom i neobičnim pustolovinama.

Predstavu je režirao Aleksandar Švabić, glumac Marko Hergešić utjelovlio je lik tate koji svojom maštom svakodnevne kućanske poslove pretvara u nevjerojatna putovanja. Kreativnom animacijom običnih predmeta, među kojima je i daska za glačanje, svakodnevni prostor postaje poprište uzbudljivih pustolovina, pokazujući kako mašta i kazališna igra i najobičnijim situacijama mogu dati novu dimenziju.

Književni susret s Josipom Čekoljem: od akrostiha do priče o prijateljstvu

U sklopu obilježavanja Dana Ksavera Šandora Gjalskog u subotu 17. listopada u zabočkom Regeneratoru održana je književna večer s Josipom Čekoljem. Predstavljeni su njegovo pjesničko i prozno stvaralaštvo, s posebnim naglaskom na zbirku pjesama Rukovet noćnih putovanja i roman Krastice. O knjigama, njihovim tematskim poveznicama i procesu nastanka s Čekoljem je razgovarao Tin Krznar, a susret je organiziran u suradnji s udrugom Gokul.

Josip Čekolj, rođen 1999. godine, odrastao je i školovao se u Donjoj Stubici i Zaboku, a diplomirao je kroatistiku i povijest na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. S književnim se manifestacijama u Zaboku povezao još tijekom srednjoškolskih dana, kada je sudjelovao na Danima Ksavera Šandora Gjalskog i osvojio prvu nagradu u kategoriji srednjoškolskih radova. Dosad je objavio nekoliko pjesničkih zbirki, kratki roman te knjige za djecu i mlade. Među njima su zbirke Junaci i zmajevi u zalasku, Dječak pred žetvu i Doba beskorisnih umnjaka, kratki roman Hahari na dnu mulja te slikovnice Srna i Mak u potrazi za uplašenim mjesecom i Lipa, kokoš i pravica. Na susretu je spomenuo i novu slikovnicu za predškolsku djecu na kojoj trenutačno radi.