Svečanom dodjelom u Zaboku završeni su ovogodišnji Dani Gjalskog. Jednoglasna odluka Povjerenstva pripala je romanu o hrabrim ženama u mračnim vremenima.

Nagrada Ksaver Šandor Gjalski ustanovljena je 1979., povodom 125. obljetnice rođenja pisca, na poticaj književnika Stjepana Draganića. Prvi put dodijeljena je 1981., a od 1985. dodjeljuje se godišnje za najbolje proznо djelo objavljeno u Hrvatskoj. Dodjeljuju je Društvo hrvatskih književnika, Ministarstvo kulture i medija i Grad Zabok. Idejno rješenje osmislio je Igor Vranješ, a nagradu je oblikovao Jasmin Gregurić.

Književna nagrada Ksaver Šandor Gjalski za 2026. godinu uručena je u subotu 24. listopada 2026. godine Sibili Petlevski za roman Duhovi zemlje (Sandorf, Zagreb 2026.). Svečanost u prostoru zabočke Osnovne škole zaokružila je desetodnevnu manifestaciju Dani Ksavera Šandora Gjalskog koja je ove godine započela nešto ranije, u četvrtak, 15. listopada. Program je vodila Helena Knezić.

Večer je himnom otvorio Mješoviti pjevački zbor Vitez iz Konjščine, osnovan 2021. godine pri Kulturno-umjetničkom društvu Konjščina. Pod ravnanjem Irene Kušec zbor je izveo tri skladbe: Zahvalnica Franje Dugana, Il est bel et bon Pierrea Passereaua i Tu na Solbici Same Vovka.

Gradonačelnica grada Zaboka Valentina Đurek u svojem se obraćanju prisutnima prisjetila desetodnevnog programa s događanjima za sve generacije, od koncerta Zagrebačkog kvarteta i izložbe slikarice Nataše Vuković do dodjele nagrada Mali Gjalski učenicima osnovnih i srednjih škola. Podsjetila je i na to da su na ovogodišnji natječaj za nagradu Ksaver Šandor Gjalski stigla 82 djela, a desetak ih je ušlo u širi izbor.

Obrazloženje Prosudbenog povjerenstva predstavila je Tina Marušić iz Upravnog odbora manifestacije. Povjerenstvo u sastavu Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević (predsjednik), Robert Međurečan i Antun Pavešković sastalo se 14. rujna u Zaboku i u uži izbor uvrstilo pet naslova: Treće noći Mihaele Gašpar, Dolinar Marka Gregura, Ovdje počinje šuma Monike Herceg, Kafić Dan Dorte Jagić i Duhove zemlje Sibile Petlevski. Odluka o dobitnici bila je jednoglasna.

U obrazloženju stoji da je riječ o velikom i hrabrom romanu. Na šest i pol stotina stranica autorica povezuje svjetove koji se u našoj prozi dosad nisu susreli: visoravan bolivijskog Altiplana i Zagreb u doba Nezavisne Države Hrvatske. Okosnicu čini sudbina Rajke Baković, buduće zagrebačke antifašističke heroine, rođene u rudarskom Oruru. Iza knjige stoje tri godine istraživanja arhiva, životopisa i etnografske građe, a među izmišljenim likovima kreću se i stvarne osobe. Povjerenstvo posebno izdvaja suvremenu dionicu, ispisanu mirno i bez egzotizacije, kao kritički izvještaj o eksploataciji koja je s vremenom promijenila samo ime i vlasnika. Roman je ocijenjen kao djelo koje nadilazi okvir jedne književne godine i postaje mjerilo inovativnosti i estetske vrijednosti. Obrazloženje završava porukom da će svi koji prolaze zagrebačkim Prolazom sestara Baković znati koliko su stradanja pravednih i dobrih ljudi umrežena. Možda ćemo baš zato i mi postati barem malo bolji, zaključilo je Povjerenstvo.

Povelju Društva hrvatskih književnika dobitnici je uručio predsjednik Društva Dino Milinović koji je govorio o tradiciji nagrade koja se kao godišnja dodjeljuje od 1985. godine i pohvalio Zabok kao grad koji brine o književnosti i kulturnoj baštini.

Nagradu u ime Grada Zaboka Sibili Petlovski uručila je gradonačelnica Đurek, a novčani dio izaslanica ministrice kulture i medija Mihaela Majcen Marinić, voditeljica Službe za knjigu i nakladništvo. Ona je prenijela potporu Ministarstva nagradi i manifestaciji te poticala na čitanje i razgovor o knjigama s mladima.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar autorici je uručio sliku i cvijeće te čestitao na opusu i međunarodnom ugledu, a roman je nazvao izrazito aktualnim. Naglasio je važnost sjećanja na antifašiste i očuvanja povijesne istine.

Ispred izdavača Sandorfa govorio je urednik Ivan Sršen koji je istaknuo suradnju s autoricom, dobar prijem knjige kod čitatelja i važnost slobode izražavanja.

Sibila Petlevski zahvalila je Povjerenstvu, izdavaču, obitelji i čitateljima. Nagradu je nazvala velikom čašću, osobito jer nosi ime pisca koji je pomicao granice hrvatske proze. Djelo je opisala kao knjigu koja povezuje hrvatsko ratno razdoblje s ljudima koji su u potrazi za boljim životom otišli na druge kontinente. Htjela sam ispričati priču o hrabrim ženama iz mračnog doba., rekla je.

Dobitnicu je voditeljica predstavila kao pjesnikinju, prozaisticu, dramatičarku, izvedbenu umjetnicu, znanstvenicu i sveučilišnu profesoricu, redovitu članicu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti i autoricu dvadeset i šest knjiga. Slijedilo je čitanje ulomka iz nagrađenog romana, a večer je završila druženjem uz razgovor te prikladnim domjenkom.

Kotarski, I.