Na ovogodišnji natječaj za Nagradu Gjalski pristiglo je 56 naslova. Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski u sastavu: Ludwig Bauer (predsjednik), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Antun Pavešković odlučilo je da u uži izbor za Nagradu Gjalski za 2023. uđu sljedeći autori i djela (abecednim redom autora):
Marko Gregur: Šalaporte Ivan Lovrenović: U sjeni fantoma Jurica Pavičić: Mater dolorosa Robert Perišić: Brod za Issu Sibila Petlevski: Točka poraza Ivica Prtenjača: Kino Sloga Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak
Ime ovogodišnjeg dobitnika bit će objavljeno 19. listopada, a Nagrada Gjalski za 2023. godinu bit će uručena 28.listopada u Zaboku.
Stalna na tom svijetu samo mijena jest tema je ovogodišnjeg Fotonatječaja. Svijet koji nas okružuje, kao i onaj u nama, u nezaustavljivoj je promjeni i neprestanom kretanju. Samo je upravo ovaj časak stalan, dok je svaki sljedeći obojan nepostojanošću, nepredvidljiv i drugačiji. Trenutke pokušavamo zarobiti fotografijom, ali poput sjećanja i one blijede. Ili postaju dokaz kako je sve prolazno…
Nekima je draga poezija – nekima, to jest ne svima. Čak ne većini svih, nego manjini – napisala je velika pjesnikinja Wisława Szymborska. I to je istina premda je njezina poezija jednostavna i duboka, lako te dotakne i potakne na čitanje. A Gjalski? Može li se njega čitati danas? Hoće li ikoji čitatelj Gjalskijevih književnih redaka s uzdahom izjaviti nešto poput Battorycheva mladog prijatelja dok sa zanosom sluša starčev panegirik idiličnoj prošlosti? Je li moguće osjetiti nježnost nîti štono spaja kroz vjekove davne pređe s kasnim potomcima1? Može li baš Gjalski otvoriti vrata klasične književnosti novim generacijama mladih čitatelja? Ili će ona za njih ostati zauvijek zatvorena?
Dodjela Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ najsvečaniji je trenutak Manifestacije koja svoj vrhunac doživljava upravo proglašavanjem laureata za najbolje prozno objavljeno književno djelo u godini. Svečana je dodjela održana u Dvorcu Gjalski u Gredicama 29. listopada, a najboljim književnim djelom 2022. godine proglašen je roman Dvostruki život Eve Braun višestruko nagrađivanog književnika Ludwiga Bauera. Ludwig Bauer, hrvatski književnik, urednik, prevoditelj, profesor, scenarist i kolumnist, rođen je u Sisku 1941. godine. Školovao se u Zagrebu, Pragu i Bratislavi, a svoje profesionalno i umjetničko djelovanje nastavio i u Parizu, Londonu, Washingtonu, Beču. Počinje redovito pisati krajem 80-ih godina, a njegovo plodonosno stvaralaštvo obuhvaća više romana (osamnaest romana za odrasle) i više zbirki pripovijedaka za djecu i lutkarskih igrokaza, poeziju i drame. Nagrađen je s više književnih nagrada i nagrada za prijevode, od kojih valja istaknuti Hviezdoslavovu nagradu (najveću nagradu koju Slovaci dodjeljuju stranom književnom prevoditelju sa svoga jezika), nagrade „Fran Galović“ (za najbolje književno djelo zavičajne tematike), „Meša Selimović“ (za najbolji roman) i „Kiklop“ (za najbolji roman u 2011.) za roman Zavičaj, zaborav iz 2011. godine. Za roman Muškarac u žutom kaputu dobio je godišnju Nagradu „Vladimir Nazor“. Svojim nagradama sada pridružuje i Književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“, jednu od najprestižnijih književnih nagrada u Republici Hrvatskoj.
Osim tradicionalnoga programa na Kulturnoj manifestaciji „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“, koji obuhvaća izložbe slika, književne večeri, promocije knjiga, koncerte, kazališnu predstavu, dodjele nagrada najboljim literarnim ostvarenjima, ove su se godine mnogi znatiželjnici mogli okušati u edukativno-zabavnoj igri potrage „Otključaj duh Gjalskog“. U postavljenim zagonetkama, u spoju riječi, čitanja, brojeva, logičkih zadataka, vještinama uočavanja i zapažanja te povezivanja, profesorica matematike Nada Mihovilić i profesorica engleskog jezika Sanja Ždralović iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku dojmljivo su povezale književnost, matematiku i logiku u osmišljavanju potrage za duhom Gjalskog koji je ostao zaključan među policama knjiga i davnim vremenima kurija, ladanjskih imanja, izblijedjelih fotografija .
Kristian Novak i Kruno Lokotar uzori su moderne hrvatske književnosti. Upravo su oni gostovali 28. listopada u Zelenoj dvorani u Zaboku i predstavili knjigu „Kad čujem Daruvar“ koju je uredio Kruno Lokotar, rođeni Daruvarčani, jedan od najuspjelijih hrvatskih književnih urednika. Razgovor je vodio Tin Krznar.
„Ne postoji sutra u Atru“ zbirka je kratkih zapisa temeljenih na pričama koje je autorica objavljivala tijekom svog putovanja u Afriku. Svojim literarnim prvijencem Martina Divić postala je novo zanimljivo lice putopisne scene, a koliko je dobra knjiga svjedoči i to da je knjiga jednoglasnom odlukom žirija proglašena putopisom godine na Hrvatskom festivalu putnika u Šibeniku. Promocija knjige u Zaboku održala se 28. listopada u Gradskoj galeriji.
