Nekima je draga poezija – nekima, to jest ne svima. Čak ne većini svih, nego manjini – napisala je velika pjesnikinja Wisława Szymborska. I to je istina premda je njezina poezija jednostavna i duboka, lako te dotakne i potakne na čitanje. A Gjalski? Može li se njega čitati danas? Hoće li ikoji čitatelj Gjalskijevih književnih redaka s uzdahom izjaviti nešto poput Battorycheva mladog prijatelja dok sa zanosom sluša starčev panegirik idiličnoj prošlosti? Je li moguće osjetiti nježnost nîti štono spaja kroz vjekove davne pređe s kasnim potomcima1? Može li baš Gjalski otvoriti vrata klasične književnosti novim generacijama mladih čitatelja? Ili će ona za njih ostati zauvijek zatvorena?
Autor: adminac Page 1 of 18
Kad ime postane sudbinski znak
Dodjela Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ najsvečaniji je trenutak Manifestacije koja svoj vrhunac doživljava upravo proglašavanjem laureata za najbolje prozno objavljeno književno djelo u godini. Svečana je dodjela održana u Dvorcu Gjalski u Gredicama 29. listopada, a najboljim književnim djelom 2022. godine proglašen je roman Dvostruki život Eve Braun višestruko nagrađivanog književnika Ludwiga Bauera. Ludwig Bauer, hrvatski književnik, urednik, prevoditelj, profesor, scenarist i kolumnist, rođen je u Sisku 1941. godine. Školovao se u Zagrebu, Pragu i Bratislavi, a svoje profesionalno i umjetničko djelovanje nastavio i u Parizu, Londonu, Washingtonu, Beču. Počinje redovito pisati krajem 80-ih godina, a njegovo plodonosno stvaralaštvo obuhvaća više romana (osamnaest romana za odrasle) i više zbirki pripovijedaka za djecu i lutkarskih igrokaza, poeziju i drame. Nagrađen je s više književnih nagrada i nagrada za prijevode, od kojih valja istaknuti Hviezdoslavovu nagradu (najveću nagradu koju Slovaci dodjeljuju stranom književnom prevoditelju sa svoga jezika), nagrade „Fran Galović“ (za najbolje književno djelo zavičajne tematike), „Meša Selimović“ (za najbolji roman) i „Kiklop“ (za najbolji roman u 2011.) za roman Zavičaj, zaborav iz 2011. godine. Za roman Muškarac u žutom kaputu dobio je godišnju Nagradu „Vladimir Nazor“. Svojim nagradama sada pridružuje i Književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“, jednu od najprestižnijih književnih nagrada u Republici Hrvatskoj.
Osim tradicionalnoga programa na Kulturnoj manifestaciji „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“, koji obuhvaća izložbe slika, književne večeri, promocije knjiga, koncerte, kazališnu predstavu, dodjele nagrada najboljim literarnim ostvarenjima, ove su se godine mnogi znatiželjnici mogli okušati u edukativno-zabavnoj igri potrage „Otključaj duh Gjalskog“. U postavljenim zagonetkama, u spoju riječi, čitanja, brojeva, logičkih zadataka, vještinama uočavanja i zapažanja te povezivanja, profesorica matematike Nada Mihovilić i profesorica engleskog jezika Sanja Ždralović iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku dojmljivo su povezale književnost, matematiku i logiku u osmišljavanju potrage za duhom Gjalskog koji je ostao zaključan među policama knjiga i davnim vremenima kurija, ladanjskih imanja, izblijedjelih fotografija .
Kristian Novak i Kruno Lokotar uzori su moderne hrvatske književnosti. Upravo su oni gostovali 28. listopada u Zelenoj dvorani u Zaboku i predstavili knjigu „Kad čujem Daruvar“ koju je uredio Kruno Lokotar, rođeni Daruvarčani, jedan od najuspjelijih hrvatskih književnih urednika. Razgovor je vodio Tin Krznar.
„Ne postoji sutra u Atru“ zbirka je kratkih zapisa temeljenih na pričama koje je autorica objavljivala tijekom svog putovanja u Afriku. Svojim literarnim prvijencem Martina Divić postala je novo zanimljivo lice putopisne scene, a koliko je dobra knjiga svjedoči i to da je knjiga jednoglasnom odlukom žirija proglašena putopisom godine na Hrvatskom festivalu putnika u Šibeniku. Promocija knjige u Zaboku održala se 28. listopada u Gradskoj galeriji.
Promocija ovogodišnje PoZiCe 2022. održala se u Galeriji grada Zaboka 28. 10., a ponovno je uživo okupila mnogobrojne posjetitelje i goste i prijatelje iz Poreča i Crikvenice, prijateljskih gradova s kojima Zabok njeguje dugogodišnju suradnju.
Osnovna škola Ksavera Šandora Gajlskog Zabok ime je dobila po zabočkom najpoznatijem spisatelju, gredičkom gospodinu Ksaveru Šandoru Gjalskom. Dan škole obilježen je 28. listopada u umjetničkom tonu.
U Multimedijskom centru u Zaboku 27. listopada gostovala je kazališna predstava GospOUdin NOUbadi u koprodukciji Tetra Exit i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku u režiji Saše Anočića. Nakon samo nekoliko minuta shvatilo se da će predstava biti neobična, exitovski dinamična i eksplozivna, (pre)naglašena, ali i bolno humoristična, istinita, kafkijansko-sizifovska. U trajanju od sat i 40 minuta četvorica glumaca, Karlo Bernik, Domagoj Ivanković, Jasmin Novljaković i Živko Anočić glumačkim preobrazbama iz uloge u ulogu dojmljivo i uvjerljivo prikazuju život malog čovjeka, Niko(ga), u svijetu beskrajne i besmislene birokracije, nasilja, omalovažavanja, nepravde, beskorisnih i licemjernih sustava, nepotizma, korupcije i pohlepe. Nakon što u jednom danu izgubi posao i djevojku Koraljku, neznani, mali, običan Ni(t)ko suočava se i s mogućnošću gubitka kuće, u kojoj živi s majkom, ako ne prikupi potrebnu dokumentaciju. Ta se dokumentacija gomila i počinje ga gušiti, a birokrati oko njega postaju gotovo neljudski bezlični roboti koje je sustav automatizirao i oduzeo im svaku humanost i ono što čovjeka uistinu čini čovjekom.
Riječi Ksavera Šandora Gjalskog i ulomak iz književnoga djela „Na Badnjak“ ispunili su prostor Galerije grada Zaboka 27. listopada i označili uvod u ovogodišnju svečanost dodjele Nagrade Gjalski učenicima srednjih škola iz Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Riječi starine postale au aktualne i svevremenske u interpretaciji učenice Magdalene Gȕntner koja je pročitala dio iz antologijske novele. Gjalski kao inspiracija mladim spisateljima, koji u njima pobuđuje znatiželju, motivaciju i želju za pisanjem i pisanim stvaralaštvom, svake godine iznjedri kvalitetne literarne radove iz pera srednjoškolaca. Od pristiglih 28 radova iz 10 srednjih škola tradicionalno su nagrađena tri rada, a pohvaljeno ih je šest. Na početku svečanosti u ime župana Željka Kolara i zamjenice župana Jasne Petek publici se obratio gospodin Davor Špoljar, predsjednik Kulturnog vijeća Krapinsko-zagorske županije, koji je naglasio značaj Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“ za grad i županiju, književni značaj i utjecaj Gjalskoga, Književne nagrade, ali i natječaja za mlade spisatelje. Prisjetio se i vlastitog iskustva sudjelovanja na Maloj nagradi Gjalski koje mu je ostalo u lijepom sjećanju. A ono što ostaje zapisano i utkano u nas i čega se uvijek rado sjetimo, vrijedi cijeloga života. Osvrnuo se na poticanje stvaralaštva i povezivanje kajkavskih krajeva i lokaliteta te čestitao i zahvalio svim mentorima, učenicima, organizatorima i koordinatorici dodjele Dinki Tomašković-Presečki.
Na sam rođendan velikoga gredičkog pisca 26. listopada u Galeriji grada Zaboka književnica, profesorica, znanstvenica i povjesničarka književnosti Julijana Matanović održala je jednosatnu Književno-znanstvenu tribinu posvećenu Ksaveru Šandoru Gjalskom i njegovim autobiografskim zapisima. Tribina je organizirana u suradnji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“. Da je sa Zabokom snažno povezana i da je Zabok uvijek željno i srdačno očekuje dokazuje i mnogobrojna okupljena publika koja je s izrazitom pažnjom i pozitivnim reakcijama i komentarima dočekala Julijanu Matanović, ne samo kao vrsnu poznavateljicu lika, djela i književnoga opusa Ksavera Šandora Gjalskog ili kao dobitnicu Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ (za roman „I na početku i na kraju bijaše kava, 2014.), već kao iskrenu i omiljenu prijateljicu Zaboka. Sa Zabokom i Zabočanima, a posebno s Gjalskim, Julijana Matanović višestruko je povezana neraskidivim nitima – osim navedenoga, članica je Prosudbenog povjerenstva za dodjelu Nagrade, profesorica koja je održavala brojne kolegije studentima o Gjalskom na fakultetima, ali i znanstvenica koja je tribinu o Gjalskom održala i 2015. godine pred domaćom publikom. Nije pretenciozno reći da je Julijana Matanović neraskidiv dio Dana Gjalskog i da je Gjalski trebao i morao doći u ruke poznate i omiljene književnice.
