Nekima je draga poezija – nekima, to jest ne svima. Čak ne većini svih, nego manjini – napisala je velika pjesnikinja Wisława Szymborska. I to je istina premda je njezina poezija jednostavna i duboka, lako te dotakne i potakne na čitanje. A Gjalski? Može li se njega čitati danas? Hoće li ikoji čitatelj Gjalskijevih književnih redaka s uzdahom izjaviti nešto poput Battorycheva mladog prijatelja dok sa zanosom sluša starčev panegirik idiličnoj prošlosti? Je li moguće osjetiti nježnost nîti štono spaja kroz vjekove davne pređe s kasnim potomcima1? Može li baš Gjalski otvoriti vrata klasične književnosti novim generacijama mladih čitatelja? Ili će ona za njih ostati zauvijek zatvorena?
Kategorija: ŠKOLSKI PROJEKTI
Kratki dokumentarno-igrani film, autorski rad učenika i nastavnika Gimnazije A.G. Matoša, nastao u sklopu Projekta Gjalski 2016. godine.
Projektom Prošlost u sadašnjosti zatvoren je četverogodišnji ciklus školskih radionica i projekata kojim smo jednu generaciju gimnazijalaca i učenika Srednje škole Zabok vodili korak po korak do cilja – upoznavanja sa životom i djelom Ksavera Šandora Gjalskog i promišljanja o vrijednosti kulturne baštine i njezinom očuvanju. Ove godine i doslovno, korak po korak, obišli smo Ksaverovu stazu, vremenski i prostorno putujući od Zaboka do Gredica, od sadašnjosti u prošlost i natrag prateći ideju Vremeplova, lajtmotiva zamišljenog Muzeja Gjalski.
Vedro zimsko nebo otkriva nam jedno od najsjajnijih zviježđa našega neba u kojem je, kažu, skrivena tajna nastanka zvijezda i svjetova – Orion. Sjaj mladih zvijezda zanosio je motritelje neba od davnina, baš kao što i danas privlači mnoge astronome. Kad gledamo ljepotu sjevernoga svjetla, povezujemo se sa svim dušama koje su nekoć osjetile slično udivljenje. Jedan od njih bio je i Ksaver Šandor Gjalski „čija se duša sama predala toj nebeskoj veleljepoti“, kao što je zapisao u noveli „Sa šetnje“. Jedinstvena slika poveznica je s temom ovogodišnjeg Projekta Gjalski koji nosi naziv „U dijalogu s tradicijom“.
Ideja projekta bila je uključiti što veći broj učenika i potaknuti ih na istraživanje bogate hrvatske nematerijalne i materijalne kulturne baštine promišljajući o njezinu značaju i udjelu u osobnom i nacionalnom identitetu. Učenici su tijekom projekta ovladavali vještinama timskog i istraživačkog rada u razredu i na terenu te otkrivali svoj poduzetnički duh predlažući kvalitetne, originalne i kreativne programe za očuvanje kulturne baštine vezane uz lik i djelo K. Š. Gjalskog. Namjera je voditelja stvoriti bazu novih učeničkih projekata, potaknuti vršnjačku edukaciju i izraditi originalne nastavne materijale za neki, nadamo se, budući Muzej Gjalski s kvalitetnim programima edukacije djece i mladih.