Projektom Prošlost u sadašnjosti zatvoren je četverogodišnji ciklus školskih radionica i projekata kojim smo jednu generaciju gimnazijalaca i učenika Srednje škole Zabok vodili korak po korak do cilja – upoznavanja sa životom i djelom Ksavera Šandora Gjalskog i promišljanja o vrijednosti kulturne baštine i njezinom očuvanju. Ove godine i doslovno, korak po korak, obišli smo Ksaverovu stazu, vremenski i prostorno putujući od Zaboka do Gredica, od sadašnjosti u prošlost i natrag prateći ideju Vremeplova, lajtmotiva zamišljenog Muzeja Gjalski.
Kada je 2014. godine rođena ideja o Muzeju Gjalski kao centru kulturnog turizma grada Zaboka, naša je misija bila usavršiti i proširiti postojeće edukacijske programe vezane uz promociju Gjalskog i njegove baštine. Entuzijazam zabočkih udruga i pojedinaca, građanske inicijative koju je Grad Zabok prihvatio 2015. godine, bio je u to vrijeme na vrhuncu. U proteklih sedam godina uspjeli smo realizirati dijelove zamišljenih potprojekata, i to kreativne radionice u programu Dana Gjalskog, projektnu nastavu učenika zabočkih srednjih škola te poticanje znanstvenih istraživanja i organizaciju stručnih skupova posvećenih književniku. Drugi potprojekt, Ksaverova staza, prijavljivan je na natječaje i samo djelomično realiziran, ali u posljednje dvije godine prerasta u živu stazu i priču koja se širi zahvaljujući predanosti autorice Jasne Balaško svojoj misiji.
Misao vodilja u planiranju učeničkih projektnih aktivnosti bila je, kao i uvijek, oživjeti prošlost u sadašnjosti, ove godine uz prisjećanje na veliki idejni projekt Muzej Gjalski i obilazak pješačko-turističke Ksaverove staze. U Godini čitanja izabrali smo Gjalskijevu pripovijest Maričon, objavljenu u Vijencu 1884. Naime, pripovijest o Trebeškoj vili, kako ju naziva Gjalski, kao da je zamišljena i napisana na tom putu od dvorca do Balaškove klijeti i Piclja. Sve nekako podsjeća na stvarne lokalitete i ljude. U oku pješaka i svijesti čitatelja pretapaju se slike prirode i noćnoga neba s Gjalskijevim opisima, ispričane legende i priče sa stvarnim događajima. Doživljaju pridonosi autentično svjedočanstvo, znanstvena potka i umjetnički dar književnice i povjesničarke Jasne Balaško koja je Ksaverovu stazu predstavila učenicima dviju škola interaktivnim predavanjem i vodstvom na samoj stazi.
Središnji dio projekta – šetnja zabočkim bregima do dvorca Ljube Babića – povezan je i s ostalim aktivnostima koje su osmislile prof. hrvatskoga jezika iz Gimnazije A. G. Matoša Sandra Babnik Lončar i Dinka Tomašković-Presečki te Dubravka Krznar iz Srednje škole Zabok. Maturanti zabočke Gimnazije na uvodnim su satima čitali izlagačke i narativne tekstove o Muzeju Gjalski i Ksaverovoj stazi sabrane u Godišnjaku grada Zaboka br. 2/3 i tako se pripremali za obilazak staze koji je realiziran u dvije ture. Rana jesen nagradila nas je s dva prekrasna dana (22. i 24. rujna) i 10 km staze učinila ugodnim iskustvom za sva osjetila. Projektu su se pridružili povjesničari, geografi i matematičari obogativši ga svojim kreativnim idejama te ga učinili interdisciplinarnim. Nakon druženja u prirodi čitao se književni tekst koji je poslužio kao izvor tema za okrugli stol o prikazu žena u literaturi nekada i sada. Odabrani timovi učenika potom su snimali videomamce za čitanje Gjalskijeva djela.
Učenici 4. razreda Srednje škole Zabok također su svoje projektne zadatke obavljali u školi i na terenu (27. rujna). Uz spomenute videomamce i digitalne plakate pisali su i poticajne tekstove za čitanje pripovijesti Maričon kao i esej na zadanu ili samostalno osmišljenu temu promišljajući o ulozi čitanja u životu mladoga čovjeka nekada i danas (Može li čitanje današnjem mladom čovjeku značiti ono što je značilo Maričon?). Također, poveznano sa strukom, osmišljavali su promidžbeni plakat čija je osnovna namjena reklamiranje šetnice Ksaverova staza. U projektu je sudjelovalo oko 150 učenika i 12 profesora.
Na kraju ciklusa radionica bilo bi zanimljivo provesti istraživanje o tome koliko smo uspjeli probuditi interes mladih za očuvanje kulturne baštine i čitanje Gjalskijevih djela ili kako bismo to jednostavnim rječnikom rekli – jesu li što naučili i hoće li spoznato biti dobar temelj za budućnost.
Dinka Tomašković-Presečki