Vedro zimsko nebo otkriva nam jedno od najsjajnijih zviježđa našega neba u kojem je, kažu, skrivena tajna nastanka zvijezda i svjetova – Orion. Sjaj mladih zvijezda zanosio je motritelje neba od davnina, baš kao što i danas privlači mnoge astronome. Kad gledamo ljepotu sjevernoga svjetla, povezujemo se sa svim dušama koje su nekoć osjetile slično udivljenje. Jedan od njih bio je i Ksaver Šandor Gjalski „čija se duša sama predala toj nebeskoj veleljepoti“, kao što je zapisao u noveli „Sa šetnje“. Jedinstvena slika poveznica je s temom ovogodišnjeg Projekta Gjalski koji nosi naziv „U dijalogu s tradicijom“.
Projekt se provodio tijekom rujna i listopada na nastavnim satima Hrvatskoga jezika u Gimnaziji A. G. Matoša i Srednjoj školi Zabok. U projektu je sudjelovalo 150 učenika 3. razreda koji su sa svojim mentoricama, Sandrom Babnik Lončar, prof., Dinkom Tomašković-Presečki, prof. i Dubravkom Krznar prof., istraživali povezanost tradicije i suvremenosti. Odlazak u „piščevu kuću“ Gredice onemogućila je složena epidemiološka situacija pa su naša putovanja virtualna i književna. Glavni su ciljevi projekta uspostaviti dijalog s tradicijom, kulturnom i književnom baštinom vezanom uz djelo Ksavera Šandora Gjalskog, pobuditi interes mladih za čitanje originalnih tekstova našega pisca, kao i suvremenih tekstova koji se tematski, idejno ili stilski povezuju s Gjalskijevim novelama. S druge strane, čitamo i literaturu o Gjalskom, znanstvene i publicističke tekstove suvremenih lingvista i kroatista koji obrađuju Gjalskijeve književne i jezične teme ili izvješćuju o kulturnim događajima posvećenim našem piscu.
Književni je kolokvij obuhvatio čitanje dva cjelovita Gjalskijeva teksta. Prvi je tekst u uvodu spomenuta novela „Sa šetnje“ na čijem su primjeru učenici otkrivali lirsko-misaona obilježja proze, a njezin je motivski i idejni sloj bio poticaj za čitanje suvremenih znanstveno-popularnih tekstova i istraživanje simbolike zvijezda, Gjalskijeva interesa za astronomiju i doprinosa uređenju zagrebačke Zvjezdarnice. Drugi književni tekst, novela „San dr. Mišića“, uveo ih je u mistično-okultne teme i uspostavio vezu sa suvremenom književnošću koju rado čitaju, što je zasigurno približilo Gjalskijeve tekstove njihovu interesu.
Prošlogodišnja književna tribina pod nazivom „Jezik i stil Ksavera Šandora Gjalskog“, održana u sklopu Manifestacije, poslužila je kao izvor tekstova za čitanje literature o Gjalskom. Na primjeru novinskog članka iz Glasila Kulturne manifestacije učenici su ponavljali obilježja publicističkog stila i otkrivali interes znanstvene i kulturne javnosti za život i djelo zabočkoga književnika. Uslijedilo je čitanje eseja dr. sc. Tatjane Pišković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, bivše učenice Gimnazije Zabok, koja raspravlja o jeziku novelističkoga ciklusa „Pod starimi krovovi“. Sama činjenica da iz njihovih klupa potječu suvremeni znanstvenici koji cijene i istražuju našu kulturnu i jezičnu baštinu, poticajna je za nastavak učeničkog čitanja i učenja o gredičkom gospodinu i njegovu djelu. Možemo zaključiti da je naša „šetnja“ ispod Gjalskijeva zvjezdanog neba uspostavila dijalog s tradicijom. Uprta pogleda u najsjajniju zvijezdu čudesnog Oriona poput Gjalskog spoznajemo „beskonačnost i ogromnost nebrojenih svjetova“, ali i „sreću i blaženstvo što sjaji iz milih nam očiju“ (Sa šetnje).