Prvi gost književnih večeri ovogodišnjih Dana Gjalskog, koji je predstavio svoj najnoviji roman Šalaporte (Hena com, 2023.), bio je Marko Gregur, književnik već dobro poznat zabočkoj publici koji je i prije tri godine u Gradskoj knjižnici „K. Š. Gjalski“ Zabok predstavio svoj tadašnji najnoviji roman Vošicki (Hena com, 2020.). Njegovi romani Mogla bi se zvati Leda i Vošicki bili su u užem izboru za Nagradu Gjalski 2019. i 2020. godine, baš kao i najnoviji roman Šalaporte ove godine.
Monumentalnom izložbom istaknutog slikara Munira Vejzovića otvorena je ovogodišnja Kulturna manifestacija „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“, višednevni praznik kulture koji zadnji tjedan listopada svake godine posjećuju brojni posjetitelji – ljubitelji kulture i umjetnosti. U dobro poznatom prostoru Gradske galerije Zabok 23. listopada otvaranjem izložbe afirmiranoga umjetnika započinju Dani kao simbol početka slavljenja kulture i sjećanja na gredičkoga gospodina Gjalskog.
Dobitnik Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2023. godinu je Ivan Lovrenović. Nagradu je osvojio za roman U sjeni fantoma u izdanju nakladničke kuće Bodoni / Fraktura iz Zagreba.
Ivan Lovrenović rođen je 1943. u Zagrebu, odrastao u Mrkonjić-Gradu, a živi u Sarajevu. Osnovno školovanje završio je u Mrkonjić-Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Objavio je tridesetak knjiga (ritmizirana proza, romani, kulturno-povijesne studije, eseji i kronike, književne antologije).
Izbor iz djela: Obašašća i basanja (ritmizirana proza), 1975., Putovanje Ivana Frane Jukića (roman), 1977., Liber memorabilium (roman), 1994., Ex tenebris, sarajevski dnevnik, 1994., Bosna, kraj stoljeća (kronike, eseji), 1996., Unutarnja zemlja, kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb 1998., Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, 2003., Duh iz sindžira (kronike, eseji), 2005., Poslije kraja (kronike, eseji), 2005., Katakombe u Varcaru (eseji), 2008., Sedam dana po Bosni u kolovozu godine 2008. (putopisna proza s fotografijama Josipa Lovrenovića), 2009., Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata, s Miljenkom Jergovićem, 2010., Imela i stablo (kronike, eseji), 2011., Isus u Ahmićima (kronike, eseji), 2015., Nestali u stoljeću (roman), 2013., Sizifova sreća (eseji), 2018., Ulazeći u Varcar (ritmizirana proza), 2016., Ikavski zemljopis. Putovanje po Bosni godine 2018. (putopisna proza s fotografijama Josipa Lovrenovića), 2019., Putovi su, snovi li su (putopisna proza), 2019., Bosanski križ, nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti, s fotografijama Josipa Lovrenovića, 2022., Pripadati i ne pripadati (eseji), 2022., U sjeni fantoma (roman), 2022.
Na ovogodišnji natječaj za Nagradu Gjalski pristiglo je 56 naslova. Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski u sastavu: Ludwig Bauer (predsjednik), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Antun Pavešković odlučilo je da u uži izbor za Nagradu Gjalski za 2023. uđu sljedeći autori i djela (abecednim redom autora):
Marko Gregur: Šalaporte
Ivan Lovrenović: U sjeni fantoma
Jurica Pavičić: Mater dolorosa
Robert Perišić: Brod za Issu
Sibila Petlevski: Točka poraza
Ivica Prtenjača: Kino Sloga
Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak
Ime ovogodišnjeg dobitnika bit će objavljeno 19. listopada, a Nagrada Gjalski za 2023. godinu bit će uručena 28.listopada u Zaboku.
Stalna na tom svijetu samo mijena jest tema je ovogodišnjeg Fotonatječaja. Svijet koji nas okružuje, kao i onaj u nama, u nezaustavljivoj je promjeni i neprestanom kretanju. Samo je upravo ovaj časak stalan, dok je svaki sljedeći obojan nepostojanošću, nepredvidljiv i drugačiji.
Trenutke pokušavamo zarobiti fotografijom, ali poput sjećanja i one blijede. Ili postaju dokaz kako je sve prolazno…
Pozivamo vas da se prijavite na književnu radionicu pod vodstvom pjesnikinje Kristine Špiranec.
Kad ime postane sudbinski znak
Dodjela Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ najsvečaniji je trenutak Manifestacije koja svoj vrhunac doživljava upravo proglašavanjem laureata za najbolje prozno objavljeno književno djelo u godini. Svečana je dodjela održana u Dvorcu Gjalski u Gredicama 29. listopada, a najboljim književnim djelom 2022. godine proglašen je roman Dvostruki život Eve Braun višestruko nagrađivanog književnika Ludwiga Bauera. Ludwig Bauer, hrvatski književnik, urednik, prevoditelj, profesor, scenarist i kolumnist, rođen je u Sisku 1941. godine. Školovao se u Zagrebu, Pragu i Bratislavi, a svoje profesionalno i umjetničko djelovanje nastavio i u Parizu, Londonu, Washingtonu, Beču. Počinje redovito pisati krajem 80-ih godina, a njegovo plodonosno stvaralaštvo obuhvaća više romana (osamnaest romana za odrasle) i više zbirki pripovijedaka za djecu i lutkarskih igrokaza, poeziju i drame. Nagrađen je s više književnih nagrada i nagrada za prijevode, od kojih valja istaknuti Hviezdoslavovu nagradu (najveću nagradu koju Slovaci dodjeljuju stranom književnom prevoditelju sa svoga jezika), nagrade „Fran Galović“ (za najbolje književno djelo zavičajne tematike), „Meša Selimović“ (za najbolji roman) i „Kiklop“ (za najbolji roman u 2011.) za roman Zavičaj, zaborav iz 2011. godine. Za roman Muškarac u žutom kaputu dobio je godišnju Nagradu „Vladimir Nazor“. Svojim nagradama sada pridružuje i Književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“, jednu od najprestižnijih književnih nagrada u Republici Hrvatskoj.
Osim tradicionalnoga programa na Kulturnoj manifestaciji „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“, koji obuhvaća izložbe slika, književne večeri, promocije knjiga, koncerte, kazališnu predstavu, dodjele nagrada najboljim literarnim ostvarenjima, ove su se godine mnogi znatiželjnici mogli okušati u edukativno-zabavnoj igri potrage „Otključaj duh Gjalskog“. U postavljenim zagonetkama, u spoju riječi, čitanja, brojeva, logičkih zadataka, vještinama uočavanja i zapažanja te povezivanja, profesorica matematike Nada Mihovilić i profesorica engleskog jezika Sanja Ždralović iz Gimnazije Antuna Gustava Matoša u Zaboku dojmljivo su povezale književnost, matematiku i logiku u osmišljavanju potrage za duhom Gjalskog koji je ostao zaključan među policama knjiga i davnim vremenima kurija, ladanjskih imanja, izblijedjelih fotografija .
