Kad ime postane sudbinski znak
Dodjela Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ najsvečaniji je trenutak Manifestacije koja svoj vrhunac doživljava upravo proglašavanjem laureata za najbolje prozno objavljeno književno djelo u godini. Svečana je dodjela održana u Dvorcu Gjalski u Gredicama 29. listopada, a najboljim književnim djelom 2022. godine proglašen je roman Dvostruki život Eve Braun višestruko nagrađivanog književnika Ludwiga Bauera. Ludwig Bauer, hrvatski književnik, urednik, prevoditelj, profesor, scenarist i kolumnist, rođen je u Sisku 1941. godine. Školovao se u Zagrebu, Pragu i Bratislavi, a svoje profesionalno i umjetničko djelovanje nastavio i u Parizu, Londonu, Washingtonu, Beču. Počinje redovito pisati krajem 80-ih godina, a njegovo plodonosno stvaralaštvo obuhvaća više romana (osamnaest romana za odrasle) i više zbirki pripovijedaka za djecu i lutkarskih igrokaza, poeziju i drame. Nagrađen je s više književnih nagrada i nagrada za prijevode, od kojih valja istaknuti Hviezdoslavovu nagradu (najveću nagradu koju Slovaci dodjeljuju stranom književnom prevoditelju sa svoga jezika), nagrade „Fran Galović“ (za najbolje književno djelo zavičajne tematike), „Meša Selimović“ (za najbolji roman) i „Kiklop“ (za najbolji roman u 2011.) za roman Zavičaj, zaborav iz 2011. godine. Za roman Muškarac u žutom kaputu dobio je godišnju Nagradu „Vladimir Nazor“. Svojim nagradama sada pridružuje i Književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“, jednu od najprestižnijih književnih nagrada u Republici Hrvatskoj.
Na početku svečanosti himnu je izvela ženska vokalna skupina Queentete iz Krapine koju čine pet učiteljica krapinske Osnovne škole Augusta Cesarca – voditeljica Andreja Vidović, Nevenka Puh Malogorski, Danica Vlaisavljević, Ivana Vešligaj Bunčec i Melita Majsec-Dragčević. U svoj su nastup uvrstile i obrade popularnih skladbi druge polovice prošloga stoljeća, od 60-ih do 90-ih godina (Gdje Dunav ljubi nebo, Magla, Dok sunce sja). Presjek cijeloga ovogodišnjeg programa Manifestacije i povijest dodjele ove prestižne Nagrade pročitao je voditelj svečanosti Velimir Čajko istaknuvši bogatstvo i raznolikost programa Manifestacije te visoku kvalitetu koja je prioritet organizatorima. Sofija Keča, članica Prosudbenog povjerenstva za dodjelu Nagrade (Julijana Matanović, Sofija Keča, Ingrid Lončar, Zoran Ferić, Ivica Matičević), pročitala je Obrazloženje Julijane Matanović za dodjelu Nagrade književniku Ludwigu Baueru za roman Dvostruki život Eve Braun (Fraktura, 2022.). Na natječaj je prijavljeno 58 knjiga, a u najuži su izbor, osim pobjedničkog, ušli naslovi Domovina to go Roberta Međurečana, Sine, idemo kući Ivice Prtenjače, Ljeta s Marijom Olje Savičević Ivančević i Strano tijelo Franje Janeša. U Obrazloženju se ističe posebnost Bauerova opusa u kojem dominiraju teme ljudskih sudbina i povijesti, a i u nagrađenom, značenjski vrlo slojevitom romanu, prepleću se sudbine nekoliko osoba povezanih obiteljskim i ljubavnim sponama koje različito reagiraju na političke i društvene promjene u 20. stoljeću. Autorica Obrazloženja ističe da radnja obuhvaća 60-e godine, kada su glavni junaci bili djeca, pa sve do rata i dalje, dok se njihove sudbine zaokružuju protekom vremena. Roman tematizira pitanje kakvu ulogu igraju ideje u životu maloga čovjeka i što se događa kad čovjek prigrli te ideje i počne ih shvaćati kao vlastitu sudbinu. To se ogleda u naslovnoj junakinji Eve Braun (pravim imenom Marija) koja dobiveno ime počinje shvaćati kao sudbinski znak i koristiti ga za javno djelovanje. Ističu se posebno Bauerov smisao za detalje, odnos prošlosti i sadašnjosti, društveni kontekst. Julijana Matanović zaključuje: „Nitko do sada nije tako sjajno reproducirao praznoslovlje socijalističkih političkih govora niti je itko tako plastično dočarao mistiku samoupravnih mehanizama odlučivanja kao što je to učinio ovaj pisac, a osobito vezano uz svog junaka po imenu Bojan Braun“.
Književnu nagradu „Ksaver Šandor Gjalski“ dodjeljuju Društvo hrvatskih književnika, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske i Grad Zabok. Idejno rješenje Nagrade osmislio je Igor Vranješ, a Nagradu je oblikovao Jasmin Gregurić. Nagradu je dobitniku, u ime Grada Zaboka, uručio gradonačelnik Ivan Hanžek, Povelju predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić, a novčanu nagradu izaslanik ministrice kulture, Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija. Gradonačelnik grada Zaboka, Ivan Hanžek, čestitao je Ludwigu Baueru i zaželio mu srdačnu dobrodošlicu među proslavljene dobitnike ove velike Nagrade i zahvalio organizatorima i Prosudbenom povjerenstvu na dugogodišnjem predanom i stručnom radu.
Zlatko Krilić izrazio je veliko zadovoljstvo što možemo zajedno slaviti književnost i uspomenu na Ksavera Šandora Gjalskog i istaknuo značaj i status Nagrade za hrvatske književnike. Taj se značaj ogleda u kvalitetnim knjigama i autorima i dugovječnom „životu“ knjiga koje opstaju na književnoj sceni. Zlatko Krilić izvrsno poentira da se autor ponosi Nagradom, ali i Nagrada autorom. Ističe kriterij izvrsnosti kao jedini kriterij za dobivanje ove Nagrade.
Glavni urednik Seid Serdarević, koji je pročitao ulomak iz romana, ističe da je Ludwig Bauer jedan od najboljih domaćih pisaca za odrasle i djecu, posebno novopovijesnih romana, koji je mnoge pisce uveo u književni rad na svojim radionicama. Čitanjem nagrađenoga romana svaki se čitatelj prisjeća iskustvenih trenutaka iz povijesti/prošlosti, a urednik napominje da mnogi od Bauerovih romana svakako zaslužuju i filmska uprizorenja.
Župan Krapinsko-zagorske županije, Željko Kolar, čestitao je dobitniku i izrazio oduševljenje autorovim bogatim i plodonosnim stvaralačkim radom, raznolikim zanimanjima i bogatom karijerom. U ime Županije autoru je poklonio portret koji je naslikao Ivan Tuđa. Ivica Poljičak pozdravio je okupljene i čestitao dobitniku u ime ministrice kulture. Izrazio je oduševljenje romanom i priče koja ga je uvela u svijet između stvarnosti i fikcije. Ističe roman kao pravi dobitak i poklon publici i čitateljima.
Na kraju se obratio i sam dobitnik, književnik Ludwig Bauer, koji je istaknuo kako mu ova Nagrada puno znači, ali se osvrnuo i na povijest svoga pisanja i nemogućnost izdavanja knjiga u Hrvatskoj 90-ih godina. Doživljava pisce kao umjetnike koji su usamljeni u svojem stvaranju, a u komunikaciji između pisca i publike, svatko od čitatelja u svijesti pronalazi vlastitu interpretaciju pročitanoga. Uloga je pisca uloga čarobnjaka koji predviđa budućnost (kako će tekst koji od adresata protumačiti), a ističe kako je dobitak ove Nagrade i svjedočanstvo da je uputio dobre poruke. Prisjetio se kako je njegov roman Kratka kronika porodice Weber ocijenjena antikomunističkim, a kasnije i antinacionalističkim djelom, što autor pobija, a tek su mu nakon 2000. godine knjige tiskane u Hrvatskoj ocjenjivane vrlo pohvalno i afirmativno. Do tada pet mu je romana 90-ih tiskano u Sarajevu. Također, izrazio je i nezadovoljstvo nezastupljenošću svojih knjiga u javnom prostoru, iako je njegova knjiga za djecu Tri medvjeda i gitara najizdavaniji naslov od samostalnosti države. Nagradu zato shvaća kao „probijanje leda“ kako bi bio prisutniji u javnosti, a njegove knjige zasluženo došle do ruku čitatelja i na zaslužena mjesta u hrvatskoj književnosti. Književnosti odmaknutoj od klanova i dogovorenih poetika, onoj koja cijeni kvalitetu i izvrsnost na prvome mjestu. Na kraju je zahvalio Goranu Beusu Richemberghu, predstavniku, njemačke manjine, Julijani Matanović, Lidiji Dujić, Tonku Maroeviću i Stijepu Mijoviću Kočanu na stalnoj i iskrenoj podršci.
Tina Marušić