Gradsku knjižnicu „Ksaver Šandor Gjalski“ Zabok od danas krasi izložba fotografija koje predstavljaju dugogodišnju tradiciju dodjele Književne nagrade Gjalski. Autor gotovo svih fotografija je Dragutin Škreblin koji već više od trideset godina prati manifestaciju Dana Gjalskog. Uz fotografije, izloženi su i primjerci nagrađenih knjiga.
Prisutne goste pozdravio je Tihomir Vrančić, predsjednik Upravnog odbora manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“. Vrančić je istaknuo kako je književna nagrada koja nosi ime književnika Ksavera Šandora Gjalskoga ustanovljena u Zaboku 1979. godine na poticaj književnika Stjepana Draganića koji je bio osnivač časopisa Kaj i Kulturno-umjetničkog društva K. Š. Gjalski koje je 1974. preraslo u Kajkavsko spravišće, društvo za širenje i unaprjeđenje znanosti i umjetnosti. Na početku se razmišljalo o ustanovljenju republičke nagrade za kajkavsku prozu, no Društvo hrvatskih književnika bilo je mišljenja da je kajkavsko književno stvaralaštvo siromašnog opusa pa bi stoga bilo bolje da se ustanovi književna nagrada za najbolje književno djelo u Hrvatskoj, što uključuje i prozu na kajkavskom narječju. Stjepan Draganić se, zajedno sa Zvonkom Jurinom, tadašnjim direktorom Narodnog sveučilišta Zabok, nekoliko puta sastao s članovima Društva književnika Hrvatske kako bi osmislili nagradu. Predsjednik DKH-a bio je Milivoj Slaviček, a tajnik Tito Bilopavlović. Ideja o nagradi bila je dobro prihvaćena, ali je nedostatak materijalnih sredstava predstavljao problem pa su osnivači trebali pronaći pokrovitelja. Radničkom savjetu ZIVT-a, tvornice čiji je predsjednik tada bio Gabrijel Rafaj, upućen je pisani prijedlog da ZIVT bude pokrovitelj dodjele Nagrade Gjalski. Prijedlog je bio jednoglasno usvojen, a odluku o prihvaćanju Samoupravnog sporazuma o ustanovljenju nagrade Ksaver Šandor Gjalski potpisao je u Zagrebu 8. listopada Tito Bilopavlović, a u Zaboku 21. studenog 1979. odluku su potpisali Gabriel Rafaj, Milivoj Slaviček i Drago Cvijetić koji je u ime SIZ kulture i informiranja Općine Zabok preuzeo zahtjevne organizacijske poslove. Sporazumom je određeno da se „nagrada dodjeljuje svake druge godine za najbolje neobjavljeno prozno djelo, a iznos nagrade od 50.000 dinara osigurava ZIVT, a uručuje se u Zaboku na dan rođenja književnika čije ime nosi.“ U prvogodišnjem Povjerenstvu za odluku o dodjeli Nagrade bili su književnici Branimir Bošnjak i Dalibor Cvitak u ime DKH i profesorica Marija Bačaj Babnik iz Zaboka. Poslove organizacije oko Nagrade preuzeo je SIZ kulture i inormiranja Općine Zabok, ali zbog složenosti posla, mnogo je pomoći pružilo Narodno sveučilište Zabok. Svečanost dodjele prve Nagrade održana je 1981. godine u zabočkoj Kino dvorani, a prva je nagrada otišla u ruke Ivane Aralice, koji je danas dobitnik već triju Nagrada Gjalski, za roman Stjegonoše, koji je kasnije objavljen pod naslovom Put bez sna. U četrdeset godina dodjele Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski, Nagradu je dosad primilo 29 autora, od kojih su Ivan Aralica, Nedjeljko Fabrio i Ratko Cvetnić dvaput bili dobitnici, a Pavao Pavličić triput. Ovogodišnji pobjednik, Goran Tribuson, također će po treći put primiti Nagradu. Od 1985. Nagrada se dodjeljuje jednom godišnje za objavljenju prozu.
Otvaranju izložbe nazočio je i Gabrijel Rafaj, bivši direktor ZIVT-a, koji se s nostalgijom, ali i velikim ponosom, prisjetio tih davnih godina kada se ostvarivala ideja o Književnoj nagradi Gjalski. Iako su vremena bila politički obojana, to nije spriječilo Draganićev naum da se oformi Nagrada. Publici se obratio i gospodin Ivan Hanžek, gradonačelnik grada Zaboka, koji je istaknuo kako je sretan što se uspjela sačuvati većina fotografija i kako je važno da se svi takvi artefakti spremaju jer će budući naraštaji rado pogledati ono što su njihovi stari proživjeli u mladosti. Izložba ostaje otvorena do 14. studenog 2019.
Lucija Mlakar