Završna i najviše iščekivana svečanost dodjele Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ vrhunac je tradicionalne Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“ kojom se zaokružuju „praznici kulture“ u listopadu svake godine. Mnogobrojna publika okupila se 23. listopada u Dvorcu Gjalski u Gredicama kako bi proslavila ovogodišnjeg laureata – višestruko nagrađivanog književnika i profesora Zorana Ferića koji je drugi put ovjenčan najvažnijom nagradom za prozu u Republici Hrvatskoj – prvi put 2000. godine za zbirku priča „Anđeo u ofsajdu“, a dva desetljeća kasnije, ove godine, za roman „Putujuće kazalište“ u izdanju nakladničke kuće V.B.Z. iz Zagreba.
Zoran Ferić rođen je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirao je jugoslavistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a osim što od 1994. godine radi kao nastavnik hrvatskoga jezika u zagrebačkoj XVIII. Gimnaziji, javnosti je najviše poznat po sjajnim književnim djelima, objavljenima u časopisima i novinama i onima ukoričenima, prevedenima na desetke jezika. Prvu knjigu priča „Mišolovka Walta Disneya“ objavljuje 1996. godine, a nakon nje slijede spomenuta zbirka priča nagrađena Gjalskim, roman „Smrt djevojčice sa žigicama“, zbirke kolumni „Otpusno pismo“ i „Apsurd je zarazna bolest“, romani „Djeca Patrasa“, „Kalendar Maja“, „Na osami blizu mora“. Uz Nagradu Ksaver Šandor Gjalski za svoja je djela nagrađen nagradama Dekada (1996.), Nagradom Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu godine (2000., 2012.), Nagradom Vladimir Nazor, Nagradom Kiklop (2012.), Nagradom Fran Galović (2015.) i Nagradom Grigor Vitez (2020.).
Svečanost je započela himnom u izvedbi violinistice Doris Tkalčević, studentice na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, i klaviristice Lidije Jadek, studentice Pravnog fakulteta u Zagrebu. Obje talentirane mlade glazbenice iza sebe imaju zavidan broj međunarodnih, državnih i regionalnih natjecanja, nagrade, umjetničke angažmane i nastupe. Uz himnu, izvele su i skladbe „Ciganski napjevi“ Pabla de Sarasatea i „Canzonetta“ Dore Pejačević kojima su oduševile publiku i zaslužile gromoglasan pljesak. Srdačnu dobrodošlicu na svečanu dodjelu poželio je gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek koji je istaknuo da je prostor dvorca u Gredicama najčvršće vezan uz Ksavera Šandora Gjalskog iako je svečanost zbog epidemioloških mjera premještena iz prostora aule Osnovne škole, a broj posjetitelja ograničen. Pozdravio je ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, župana Krapinsko-zagorske županije Željka Kolara, saborskoga zastupnika Sinišu Hajdaša Dončića, dobitnika Nagrade Zorana Ferića, organizatore i okupljenu publiku. Osvrnuo se i na književnicu i dobitnicu Nagrade Gjalski Julijanu Matanović i časopis „Republika“ u izdanju Društva hrvatskih književnika koji je posvećen upravo Nagradi „Ksaver Šandor Gjalski“ i njezinim dobitnicima nazvavši ga „genijalnim i vrhunskim leksikonom književnosti“ i „spomenikom i spomenarom Zabočanima, Zaboku i svima onima koji su proteklih 40 godina dali svoj doprinos statusu ove Nagrade“. Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je velik značaj Manifestacije za cijelu županiju i šire koja okuplja niz kulturnih i umjetničkih događanja i promovira izvrsnost, tradiciju i visoku razinu organizacije. Posebno je zahvalio ministrici Nini Obuljen Koržinek istaknuvši kako je ona treća ministrica kulture koja je osobno posjetila i prisustvovala svečanosti i time iskazala poštovanje i razumijevanje prema važnom kulturnom događaju i ljudima koji 40 godina održavaju, čuvaju i organiziraju ovu Manifestaciju te autorima i književnicima kojima ova nagrada predstavlja iznimnu čast. Župan je autoru uručio iznenađenje u obliku autorova portreta koje nije prošlo nezamijećeno. Ministrica kulture i medija nadovezala se na čestitke laureatu i zahvalila organizatorima te istaknula zadovoljstvo što Ministarstvo podržava ovakve kulturne događaje, u Godini čitanja, u Mjesecu hrvatske knjige kada je ljubav prema književnosti i umjetnosti još izraženija. Nagradu je ujedno istaknula i kao potvrdu autoru Feriću da je jedan od najznačajnijih suvremenih prozaista u svijetu hrvatske književnosti.
Mirko Ćurić, književnik i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika, izrazio je ponos na cijeli niz nagrada koje Društvo dodjeljuje, posebno naglasivši Nagradu Gjalski i njezino posebno mjesto i status. Podsjetio je na početak utemeljenja književnih nagrada od 1854. godine kada je časopis Neven raspisao Natječaj za književne nagrade te usporedio status nagrada nekada i sada kada su pod pokroviteljstvom Republike Hrvatske. Glavni urednik knjige „Putujuće kazalište“ Drago Glamuzina pozdravio je okupljene u ime izdavačke kuće V.B.Z i čestitao još jednom autoru kojemu je poželio još mnogo uspješnica u zajedničkoj suradnji. Književnik Marko Gregur pročitao je Obrazloženje Prosudbenog povjerenstva za dodjelu Nagrade (u sastavu Dubravke Oraić-Tolić, predsjednica, i članovi Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Boris Domagoj Biletić) koje je jednoglasno odlučio Nagradu dodijeliti Zoranu Feriću. U uži izbor ove su godine ušle knjige (od njih 60 pristiglih) Putujuće kazalište (V.B.Z., Zagreb, 2020.) Zorana Ferića, Štajga ili put u maglu (Fraktura, 2021.) Ivane Šojat i Glagoljski misterij (Naklada Ceres, Zagreb, 2021.) Sanje Ždralović.
Autoru Zoranu Feriću dodijeljena je Povelja (Mirko Ćurić), Statua s likom K. Š. Gjalskog (gradonačelnik) i novčani iznos (ministrica Nina Obuljen Koržinek). Na kraju se publici obratio i sam autor koji je duhovito i pristupačno zahvalio svim svojim suradnicima. Istaknuo je kako mu je večerašnja dodjela iznimno važna – nagrađen je roman uz koji je najviše emotivno vezan, koji progovara o njegovim autobiografskim crticama i od kojeg se ne može distancirati, kao što je to činio s ostalim svojim djelima nakon izdavanja. Drugi je razlog posebna vezanost uz Nagradu koja mu je bila prva velika nagrada s kojom je ušao u hrvatsku književnost prije dvadeset godina sa zbirkom priča „Anđeo u ofsajdu“. Zahvalio je Povjerenstvu i Društvu hrvatskih književnika koje je Nagradu dodijelilo romanu predsjednika Hrvatskog društva pisaca. Najvažnija je posvećenost književnosti i suradnja te dogovori između dvaju Društava. Roman je nastao iz sjećanja i za sjećanje pojedinca, ali i društva u cjelini te iz potrebe za ponovnim druženjem s preminulim najmilijima. Čestitamo Zoranu Feriću i želimo mu još puno književnih bisera – uspješnica na zadovoljstvo svih čitatelja i ljubitelja književnosti!
Tina Marušić