Likovna galerija Gradske knjižnice Ksaver Šandor Gjalski od 24. listopada 2014. godine postala je izložbenim prostorom Pjesničko-grafičke mape „Križ i sidro“ renomirane suvremene likovne i grafičke umjetnice Zdenke Pozaić. Autorica je pročitala okupljenima upućeno pismo književnika Ivana Goluba, a autoričin opus i mapu „Križ i sidro“ izvrsno, opširno i detaljno predstavila je povjesničarka umjetnosti i likovna kritičarka te pročelnica Odjela za likovne umjetnosti i arhitekturu Matice hrvatske Iva Körbler.
U svojem je govoru istaknula kako je Zdenka Pozaić jedna od rijetkih umjetnika koji osjećaju bit sakralne, spiritualne i snažno duhovne tematike. Grafičko prikazivanje nimalo jednostavnih pjesničkih motiva koji pripadaju duhovno-misaonoj tematici temelji se na stvaralaštvu pet hrvatskih pjesnika, Mavra Vetranovića, Dragutina Domjanića, Nikole Šopa, Serafina Mičića i Ivana Goluba. Glavni motiv križa u grafičkome prikazivanju simbolizira nadu u izgubljenim životnim situacijama, nadahnuće i specifične vizualne poruke. Autorica propituje križ kao dvojni motiv, motiv nade i ljubavi, ali i tereta i teške sudbine, te istražuje i eksperimentira s likovno-grafičkim izričajima, drvorezima i linorezima, u kojima često prevladava spoj žarkih i zagasitih boja. Autorica ovoga članka interpretirala je četiri pjesme, „Molitvu od križa“ Mavra Vetranovića, „Vuzem“ Dragutina Domjanića, „Zašutjeli smo tako tamni“ Nikole Šopa i „Zapali svijeću, majko“ Ivana Goluba, a svaka je ta pjesma likovno i grafički osmišljena u vizualno dojmljivoj Pjesničko-grafičkoj mapi. Motivi se prepleću od simbola nade i pomoći ljudima, dobrote i nježnosti, teškoga životnoga tereta i bliskih supatnikâ do ratne tematike i načina utjehe nakon izgubljenih mladih života.
Predstavljanje Pjesničko-grafičke mape „Križ i sidro“ izvrsno je obuhvatilo i ozbiljniju profesionalnu likovnu kritiku i objašnjenje, izvrsnu glazbenu izvedbu na gitari gimnazijske učenice Lane Petrovečki, interpretacije pjesama i ono što je najvažnije, umjetnička djela – likovno-grafičke bisere koji se svrstavaju u sam vrh suvremene grafičke umjetnosti.
Tina Marušić