Ove je godine dodijeljena 33. Mala nagrada Gjalski. Mala nagrada Gjalski je poticaj i zahvala učenicima koji svoju kreativnost pokazuju u pisanom izričaju i kreativnim literarnim radovima pokazuju zanimanje za kulturu pisanja i izražavanja. Ove je godine Nagrada svečano dodijeljena 23. listopada s početkom u 15.00 sati u središnjem prostoru OŠ Ksavera Šandora Gjalskog, a za cjelokupnu priredbu zaslužne su koordinatorica dodjele Ljiljana Mokrovčak i profesorica hrvatskog jezika, jedna od članica Povjerenstva za dodjelu Male nagrade Gjalski, Valerija Novak.
Autor: adminac Page 15 of 22
Rijetko kada umjetnici u svojim stvaranjima prikažu proces svojega rada i sve što taj proces prati, a najčešće gledatelji vide gotove umjetničke produkte, nesvjesni tijeka stvaranja kroz koje umjetnici prolaze, a na tom putu doživljavaju razne spoznaje. Često je taj put od ideje i vizije pa do rezultata najljepši, no prečesto nevidljiv publici. Carmen Bačura Potočić, umjetnica, profesorica-savjetnica, voditeljica radionica (više od desetljeća vodi Likovnu radionicu umjetničke grafike u sklopu Dana Gjalskog), u svojoj izložbi, simboličkoga naziva „Proces“, čini upravo suprotno. Ogoljuje svoj proces rada, u tom procesu vidi ljepotu stvaranja i doživljava grafiku na drugačiji, nekonvencionalan način. Izložba je svečano otvorena 23. listopada u Galeriji zabočke Gradske knjižnice.
„Bio sam naime kao diete velik – veoma velik sanjar. Čitave sate znao bih prosjedjeti kod prozora, zjati i buljiti u nebo i puštati slobodna maha mašti…“ (K. Š. Gjalski)
U ciklusu radionica, koje prepleću literarne, poetske, glazbene i likovne elemente, pod vodstvom profesorice na Katedri za usmenu književnost pri Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta i nagrađivane pjesnikinje Eveline Rudan Kapec, četiri godine zaredom, sudjelovalo je stotinjak učenika triju srednjih škola.
Dobitnik Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2018. godinu je Jurica Pavičić za roman Crvena voda u izdanju Profil knjige iz Zagreba.
Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu, gdje je završio i srednju školu. Diplomirao je povijest i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina (Slobodna Dalmacija, Vijenac, Zarez, Nedjeljna Dalmacija, Jutarnji list…).
Godine 1992. nagrađen je nacionalnom nagradom za filmsku kritiku Vladimir Vuković. Od 1994. piše u različitim novinama tjednu kolumnu Vijesti iz Liliputa u kojoj secira društvo, politiku i kulturu ratne i poslijeratne Hrvatske. Za tekstove iz te serije 1996. dobiva nagradu nacionalnog novinarskog društva Marija Jurić Zagorka, 2002. nagradu za doprinos novinarstvu Veselko Tenžera, a 2007. nagradu Miljenko Smoje Slobodne Dalmacije. Kolumna danas izlazi u Jutarnjem listu.
U književnosti se javlja 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa u kojem problematizira tematiku ratnog zločina u ambijentu ratnog Splita godine 1992. Taj će roman iduće godine biti nominiran za nacionalnu proznu nagradu Gjalski. Godine 2000. objavljuje drugi roman Nedjeljni prijatelj, krimić koji tematizira socijalna proturječja Hrvatske devedesetih. U različitoj periodici objavljivao je i kratke priče. Godine 2000. u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu praizvedena mu je drama Trovačica koje je prethodne godine osvojila nacionalnu nagradu za dramu Marin Držić. Godine 2001. objavio je sabrane tekstove iz serije Vijesti iz Liliputa kao knjigu. Iste godine objavio je i monografiju o hrvatskoj postmodernističkoj fantastici. Treći roman Minuta 88 objavljuje 2002., a riječ je o romanu ambijentiranom u svijet nogometa i navijačke supkulture. Roman je ušao u uži krug za nagradu Jutarnjeg lista za najbolju proznu knjigu godine. Roman Kuća njene majke objavljuje 2005., Crvenkapica 2006. te Žena s drugog kata 2015. godine.
Od polovice dvijetisućutih, intenzivnije se počinje baviti novelistikom. Objavljuje dvije zbirke priča: Patrola na cesti i Brod u dvorištu, od kojih je prva prevedena na talijanski, a po naslovnoj priči Patrola na cesti proizvedena je i petodijelna TV serija u režiji Zvonimira Jurića i produkciji Kinorame. Serija je uz pohvalne kritike emitirana na Hrvatskoj televiziji 2016. godine.
Kratke priče i eseji prevođeni su mu na engleski, njemački, ruski, talijanski i bugarski. Roman Ovce od gipsa preveden je na njemački, a švicarski časopis Facts proglasio je to izdanje trećom najboljom knjigom godine na njemačkom govornom području u kategoriji krimića i trilera. Po istom romanu snimljen je i film u režiji Vinka Brešana Svjedoci koji je uvršten u konkurenciju filmskog festivala u Berlinu, gdje je nagrađen i ekumenskom nagradom. Za scenarij tog filma Pavičić je 2003. nagrađen Velikom zlatnom arenom za scenarij na Filmskom festivalu u Puli.
Godine 2017. objavio je zbirku eseja Klasici hrvatskog filma jugoslavenskog razdoblja te roman Crvena voda nagrađen Nagradom Gjalski 2018. godine.
Obrazloženje Prosudbenog povjerenstva (.doc format)
Dobitnik Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2018. godinu je Jurica Pavičić za roman Crvena voda u izdanju Profil knjige iz Zagreba.
Jurica Pavičić rođen je 1965. u Splitu, gdje je završio i srednju školu. Diplomirao je povijest i svjetsku književnost na Sveučilištu u Zagrebu. Od 1990. trajno živi u Splitu i radi kao filmski kritičar i kolumnist različitih novina (Slobodna Dalmacija, Vijenac, Zarez, Nedjeljna Dalmacija, Jutarnji list…).
Kulturna manifestacija Dani Ksavera Šandora Gjalskog – Zabok i Društvo hrvatskih književnika raspisuju natječaj za dodjelu književne Nagrade “Ksaver Šandor Gjalski” za 2018. godinu.
Preuzmite natječaj u Word formatu.
Glazbeni ugođaj u klasičnom ruhu i rijetkom spoju trube i klavira – koncert Vedrana Kocelja, dubrovačkoga poznatog trubača, prvoga trubača Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije, suradnika Hrvatskoga baroknog ansambla, člana Cantus ansambla, jednoga od vodećih solista na trubi i ujedno višestruko nagrađivanoga majstora trube, i zagrebačkoga pijanista Krešimira Starčevića, suradnika mnogih hrvatskih glazbenika i umjetničkoga voditelja Zagrebačkih ljetnih večeri 2014. i 2015. godine, održan je u Velikoj galeriji grada Zaboka 26. listopada s početkom u 19.30 sati.
Dodjela Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, događaj je koji se s nestrpljenjem očekuje, a ove je godine svečanost dodjele održana 26. listopada u dobro poznatom prostoru Gimnazije Antuna Gustava Matoša, koja je domaćin brojnim kulturnim događanjima u sklopu Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog.“
U okviru kulturnih događaja na zavidnoj umjetničkoj razini diljem Zaboka, koji okuplja poznate hrvatske umjetnike, u tjednu koji vrvi zanimljivostima, umjetničkim ugođajima i ljepotom umjetnosti, Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskog svake godine svoj dan obilježava svečanom priredbom, šarolikim nastupima koji iznova pokazuju učeničku i mentorsku izvrsnost u kreativnosti, originalnosti, predanom radu i ljubavi prema učiteljskom pozivu. Dan škole obilježen je 27. listopada, a svečanost, u organizaciji Dubravke Goluban Kranjčec, započela je u 11 sati himnom u izvedbi školskoga zbora.
Tradicionalno, 21. put zaredom, u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u 17.00 sati, promovirana je zbirka literarnih i likovnih radova učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice u crikveničkom izdanju još jedne zbirke najboljih učeničkih literarno-likovnih ostvarenja.
