Glazbeni ugođaj u klasičnom ruhu i rijetkom spoju trube i klavira – koncert Vedrana Kocelja, dubrovačkoga poznatog trubača, prvoga trubača Simfonijskoga orkestra Hrvatske radiotelevizije, suradnika Hrvatskoga baroknog ansambla, člana Cantus ansambla, jednoga od vodećih solista na trubi i ujedno višestruko nagrađivanoga majstora trube, i zagrebačkoga pijanista Krešimira Starčevića, suradnika mnogih hrvatskih glazbenika i umjetničkoga voditelja Zagrebačkih ljetnih večeri 2014. i 2015. godine, održan je u Velikoj galeriji grada Zaboka 26. listopada s početkom u 19.30 sati.
Nešto malo više od sat vremena glazbeni su umjetnici pripremili koncert u tri bloka izvodeći armenske i ruske skladatelje i hrvatskoga skladatelja. Prije svake skladbe glazbenici su publici otkrili zanimljivosti i okolnosti nastanka skladbe te njihove specifičnosti u krugu svjetske klasike. Prvi blok bio je posvećen armenskoj klasičnoj glazbi u kojem su glazbenici virtuozno izveli „Koncert za trubu i orkestar u As-duru“ Aleksandera Arutjunjana, skladbu nastalu u Drugom svjetskom ratu, napisanu za prvoga trubača Armenske filharmonije koji je u istom ratu i poginuo. Uslijedile su klavirske minijature armenskoga skladatelja Arna Babadžanjana „Melodija, za klavir“ i Impromptu, za klavir“, inspirirane armenskim narodnim folklorom i nastale u ranijem skladateljevu stvaranju. Dubravka Detonija, hrvatskoga skladatelja, koji je ove godine navršio osamdeset godina, izvođači su predstavili izvedbom zanimljive skladbe „Fanfaronitis za trubu i klavir“ koju je napisao upravo u čast Vedranu Kocelju i koja je premijerno u sastavu Kocelj-Starčević izvedena 2013. u Senju. Skladbu karakteriziraju namjerna pretjeranost i kićenost inspirirane fanfarama iz glazbenih manifestacija posvećenih praznicima i prazničnoj slavljeničkoj i bučnoj atmosferi. Detonijeva skladba tako je kolaž raznolikih tonskih situacija i međusobnih tonskih sudaranja i namjernih ponavljanja fraza koja slavi prigodu i njezinu veselu razigranost. U trećem su bloku izvedeni „Preludij za klavir u cis-molu, opus 3 broj 2“ Sergeja Rahmanjinova čija je skladba postala planetarno popularna i stalno tražena na njegovim koncertima. Zanimljivo je da je ova skladba, popularno nazvana „Zvona Moskve“, jedna od prvih napisanih Rahmanjinovih skladbi nakon studija, a toliko ju je puta i sam izveo da je više na koncu nije mogao podnijeti, kao ni poklič publike „Cis-mol!“. Iz opusa dvojice ruskih suvremenika Ksavera Šandora Gjalskoga, Aleksandara Glazunova i Antona Arenskyja, publika je uživala u skladbama „Albumblatt za trubu i klavir“ i „Koncerti valcer za trubu i klavir“, skladbi kasnoromantičarskoga ruskoga stila, odnosno romantičnoj, razigranoj i plesnoj atmosferi valcera.
Vedran Kocelj i Krešimir Starčević glazbenim umijećem, vještinom i virtuoznošću, kao i neposrednošću i pozitivnim duhom, prenijeli su sjajan glazbeni ugođaj koji će publika još dugo pamtiti.
Tina Marušić