Planinarski dom Picelj nalazi se na vrhu jednog zabočkog brijega, prozvanog „najljepšim zabočkim vidikovcem“. Na strmini ispod Doma, nalazi se Poučni park Picelj, botanička zbirka sastavljena od autohtonih biljaka Hrvatskog zagorja, koju su uredili članovi zabočkog Planinarskog društva „Zagorske steze“. U subotu 24. listopada, građanstvo se sastalo ispred Planinarskog doma Picelj i razgledalo Poučni park Picelj uz stručno vodstvo.

Kroz bogatu botaničku zbirku posjetitelje je provela  članica PD „Zagorske steze“, Željka Vukić, dipl.ing. agr.  U arboretumu se može naći preko 60 biljaka, od kojih su neke: javor, lipa, šumske voćarice ili neke zaštićene biljke koje su presađene iz sjemenki ili iz okolnih šuma. Za neke biljke moraju prilagoditi PH tla jer im odgovara drugačija kiselost (npr. divlji kesten). Značajno je da se u Arboretumu nalazi čak i jedan primjerak Gupćeve lipe koju je donirala gospođa Dubravka Horvatin. U planu im je sadnja još tridesetak biljaka, a kako bi sve biljke opstale i kako bi im se očuvalo stanište, Planinarsko društvo nekoliko puta godišnje organizira radne akcije na kojima se uređuje botanička zbirka.

Nakon razgleda Poučnog parka Picelj, riječ je preuzela profesorica Dinka Tomašković Presečki predstavivši gostima Ksaverovu stazu. Ksaverova je staza projekt koji je 2014. godine pokrenulo Planinarsko društvo „Zagorske steze“, a čija je inicijalna začetnica bila povjesničarka i književnica Jasna Balaško. Projekt je bio u sklopu projekta Muzej Gjalskog, a od 2015. do 2018. radilo se na opisivanju staze. Projekt je bio prijavljen na natječaj za sufinanciranje, no nažalost, sufinanciranje nije odobreno.

Ksaverova je staza planirana kako bi se očuvala prirodna i kulturna baština grada Zaboka, a trebala bi biti opremljena suvremenom infrastrukturom i omogućiti izletnicima upoznavanje kulturnih, povijesnih i prirodnih zanimljivosti kraja. Planirana je uspostava tematske pješačke staze od Trga Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku do dvorca Gredice i planinarske kuće . Središnji je dio staze posvećen Ksaveru Šandoru Gjalskom i njegovim suvremenicima s kojima se družio u šetnji zabočkim brežuljcima. Svakom bi šetaču bile dostupne informacije i priče o znamenitostima, važnim osobama ili legendama važnima za zabočki kraj (Vražji prolaz, solarov grob, stoljetna murva – ljekovita biljka stara 300 godina koja je srušena 2020. u oluji, Zvezdar, Tilčikina kuća…). Sve je priče istražila i objedinila gđa. Balaško. S obzirom na to da je počela padati kiša, šetnje po Ksaverovoj stazi nije bilo, no svejedno su gosti razgledali poneke lokalitete automobilima: Balaškovo, najstarija klijet na brijegu, kod koje je Gjalski često sjedio i čije je ime upotrijebio u svom kratkom romanu „Maričon“, i nasade perunika nedaleko od klijeti.

Ksaverova staza je projekt vrijedan hvale koji samo čeka malo financijske potpore da zaživi. Staza primjerena spremnijim i manje spremnim hodačima vodi nas malo bliže životu onog vremena kada je Gjalski, u potrazi za inspiracijom, šetao zabočkim vrhuncima i razgovarao sa svojim suvremenicima o ondašnjim temama, problemima i uspjesima na temelju kojih su nastala mnogobrojna njegova djela.

Lucija Mlakar