Ciklus “Književnost u Zelenoj”, koja okuplja poznate hrvatske pisce i promovira njihova djela, otvoren je 27. listopada gostovanjem splitskoga svestranog književnika Edija Matića, koji je svoj put od studija elektrotehnike, pronašao u grafičkom dizajnu, pisanju, putovanjima, humanitarnim mirovnim akcijama za vrijeme rata, glazbenoj produkciji i fotografiji.
Iako je prvotno susret bio zamišljen kao promoviranje Matićeva trećeg romana „Regija stranaca“ u nakladi Hene com 2016. godine, moderatorica i predstavljačica Ljiljana Pavlina usmjerila je razgovor od književnikova obrazovanja i društveno-kulturnoga djelovanja, autobiografskih poveznica, sve do književnoga stvaralaštva i osobnih iskustava. Edi Matić 2008. godine pokrenuo je Udrugu za promicanje kulture i umjetnosti – KURS koja čini domaće autore vidljivima na sceni i promovira suvremene hrvatske književnike u zemlji i inozemstvu. Riječ je o izrazito angažiranom književniku u društvenom smislu, što je vidljivo i u postavljanju izložbe „Beskućnici“, fotografijâ rumunjskih beskućnika koje zrače teškom atmosferom i vidljivim kontrastom između ljudi na samome dnu i bogatih pojedinaca. Izložba tih fotografija izložena je u bečkoj galeriji Art Point, no u Splitu je nepodržana od gradskih vlasti zbog „narušavanja pozitivne atmosfere u gradu“. Ipak, izložba se postavila na splitskim ulicama i pronašla svoj put do publike s ciljem osvješćivanja društvenih problema. Edi Matić predstavio je i svoj rad na mjuziklu „Sarajevski krug“ u kojem je kao koproducent multimedijskoga projekta antiratne tematike s glavnim pokretačima ljubavi i slobodom u simbolici kruga, sudjelovao na mnogim gostovanjima unutar zemlje i u inozemstvu. Mjuzikl je izveden u desetak europskih zemalja i u Americi, od toga premijerno izveden 1995. u Sarajevu, osam puta u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, a jedan dio mjuzikla izveo se i na Broadwayju.
Matićev prvi roman „Ovdje fali ženska ruka“ objavljen je 2008. godine u Nakladi Ljevak, a uredništvo potpisuje prošlogodišnji književni gost na Danima Gjalskog Edo Popović. Okarakteriziran kao prvi ženski roman pisan muškom rukom, ovaj roman o romantičnom pogledu na ljubav, u središte stavlja ostavljenoga muškarca koji nastoji promovirati dugogodišnju partnericu i staviti je na pijedestal javne scene. Rastrgan između osobne borbe za uspjehom i prepreke na koje nailaze u društvenom javnom svijetu, junak ovoga romana nalazi se na tankoj liniji između proganjajuće prošlosti i stresne sadašnjosti. Roman je kao rukopis ušao u finale VBZ-ovog natječaja za najbolje neobjavljeno prozno djelo 2007. godine, godinu nakon nominiran je za književnu nagradu „Kiklop“, a također za T-portalovu nagradu. Drugi roman „Grimalda“ izlazi 2012. godine u kojem autor pokazuje sklonost ka kriminalističkim zapletima i prepoznatljivom žanru trilera, što pridonosi filmičnosti scena u tematici opsjednutosti ljubavi. Prepletanjem ljubavne, kriminalističke, društvene i putopisne tematike, autor vješto gradi žanrovski kompleksno djelo s glavnim misterijem, nestankom ženskog lika. Treći roman, „Regija stranaca“, objavljen 2016. godine, autor naslovljava prema ideji Predraga Lucića. Književno „najpročišćeniji“, ovaj roman s pregršt tehnika citatnosti prepleće ponovno ljubavno-kriminalističku temu, ali i društveno-političku sa središtem ključnoga pojma mafije na području Balkana i istočne Njemačke. Autor portretira likove pomoću međusobnih odnosa, a među njima se ističu tri simpatična lopova koji se povezuju u kriminalnim radnjama. Radnja je smještena u kosovskom mjestu Veliki Trnovec koji se opisuje balkanskim centrom krijumčarenja ljudi, drogom i oružjem, kao i središtem korupcije i mutnih poslova. Žanrovski vrlo slojevit i bogat, ovaj roman progovara o mračnoj stvarnosti kriminalnoga miljea, ali i o ljubavi koja se provlači svim književnikovim djelima i koju stalno propituje u svim njezinim vrstama i pojavama.
Edi Matić pripremio je publici pravo iznenađenje kada je pročitao jedne od svojih neobjavljenih pjesama: „Ako ne staneš“, „Baš nju sam posebno volio“, „Lijepa si, Fatima“, „Ipak“ i „Ctrl, Alt, Del“, u kojima je pokazao i svoja poetska umijeća. Otkrio je autor i o svojim budućim projektima i pisanju novoga romana o lažnom svećeniku na neimenovanom izoliranom otoku, a kako će se njime žanrovski poigrati, jedva čekamo pročitati!
Tina Marušić