Mala nagrada Gjalski prestižna je nagrada koja okuplja mlade literarne talente osnovnih škola Krapinsko-zagorske županije, slaveći kreativnost i pisanu riječ, osobito onu na kajkavskom narječju. Svečana dodjela Male nagrade Gjalski održala se 23. listopada 2024. u Osnovnoj školi Ksavera Šandora Gjalskog u Zaboku. Program je osmislila profesorica Valerija Novak, a svečanost je vodila učenica Tena Poznić.
Učenici, njihovi mentori i gosti uživali su u bogatom programu prepunom nadahnjujućih izvedbi i radova. Tomislav Polanović, ravnatelj Osnovne škole K. Š. Gjalskog Zabok, na početku priredbe uputio je srdačne pozdrave okupljenima, a publiku je, u ime gradonačelnika Grada Zaboka Ivana Hanžeka, pozdravila i viša stručna suradnica za opće poslove Maja Šimunić. U nastavku programa školski zbor izveo je pjesmu Ljubav se ne trži, a zatim je Vita Horvat, učenica sedmog razreda, izvela monolog Obiteljski projekt kojim je uspješno predstavljala Školu na državnoj smotri LiDraNo pod mentorstvom profesorice Valerije Novak.
Ljubitelji klasične glazbe i štovatelji kulturnoga dobra 22. su listopada 2024. godine u prostoru Gradske galerije Zabok mogli uživati u vrhunskim izvedbama klasičnih autora – F. Schuberta, G. Bizeta, W. A. Mozarta, J. Hatzea, G. Piccinija, I. Zajca, A. Dvořáka, E. Satiea te I. Tijardovića. Glazbenu su poslasticu publici pripremili Manda Sviben, sopran te Mario Čopor, klavir.
Kako je Gjalski svojom realističkom metodom i pristupom književnosti i stvaranju uranjao u realitet svojega vremena, tako kreativne radionice koje se provode tijekom rujna i listopada svake godine, a u sklopu Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“ pozivaju mlade stvaraoce da širom otvore svoje oči i pozorno promotre svijet u kojemu žive i koji ih okružuje.
Mladi su autori svoje umijeće i ove godine mogli okušati, ali i pospješiti sudjelovanjem u trima radionicama: Likovnoj radionici umjetničke grafike, pod vodstvom profesorice Carmen Bačura Potočić, Radionici kreativnog pisanja, pod vodstvom pjesnikinje Kristine Špiranec te u Fotonatječaju – nastavku na fotoradionicu. U dupkom punoj galeriji Gradske knjižnice „K. Š. Gjalski“ Zabok 22. listopada 2024. godine predstavljena su umjetnička ostvarenja polaznika radionica.
Povodom 170. godišnjice rođenja Ksavera Šandora Gjalskog objavljena je njegova ilustrirana biografija Illustrissimus. Autor teksta Božidar Brezinščak Bagola i njezin ilustrator Tomislav Zagoda predstavili su knjigu u Gradskoj knjižnici K. Š. Gjalskog Zabok 22. listopada 2024. godine. Knjiga donosi jedinstven prikaz života i djela Ksavera Šandora Gjalskog, jednog od najvažnijih hrvatskih književnika 19. i početka 20. stoljeća, otkrivajući zanimljivosti iz života književnika, ali i vremena u kojem je živio. Književni susret vodila je profesorica Tina Marušić.
Prvu večer Kulturne manifestacije „Dani K. Š. Gjalskog“ obilježio je poseban književni događaj, održan 21. listopada u zabočkom Regeneratoru – predstavljanje novog romana Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka, dobitnika ovogodišnje Nagrade Gjalski. Književna večer bila je intimna prilika za upoznavanje s autorovim radom, njegovim procesom stvaranja i samim kontekstom romana koji se bavi kompleksnim pitanjima pravde, krivnje i istine. Moderator večeri bio je Tin Krznar.
Izložbom slika „Postojanje u otoku“ suvremenoga hrvatskog slikara Matka Vekića, u prostoru Gradske galerije Zabok, otvorena je ovogodišnja Kulturna manifestacija „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“. Otvaranju izložbe prisustvovao je i sam autor koji je srdačno pozdravio prisutne te je svakoga od njih, u duhu teorije recepcije, pozvao na dijalog s djelom kao komunikacijski proces između autora i čitatelja.
Nakon uvodnih riječi voditeljice otvorenja Mirte Polanović Milovac uzvanicima je dobrodošlicu poželio gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek. Ujedno je zahvalio organizatorima sada već dugovječne Manifestacije na angažmanu i trudu.
Dobitnik Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2024. godinu je Kristian Novak. Nagradu je osvojio za roman Slučaj vlastite pogibelji u izdanju nakladničke kuće OceanMore iz Zagreba.
foto Iva Perković
Kristian Novak rođen je 14. 5. 1979. godine u Baden-Badenu. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a opću gimnaziju u Čakovcu. Diplomirao je na dvopredmetnom studiju hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Godine 2011. doktorirao je na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na istom fakultetu. Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (1998. – 2009.) bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga olimpijskog odbora i standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač niza svjetskih i europskih odličja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.
Zaposlio se 2005. godine na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak. 2012. godine zapošljava se na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, a od 2021. ponovno je na zagrebačkoj germanistici, gdje predaje kao izvanredni profesor za germanistiku.
Sudjelovao na petnaestak međunarodnih znanstvenih konferencija i objavio tridesetak stručnih i znanstvenih radova. Usavršavao se na Freie Universität u Berlinu tijekom 2007. i 2010. godine.
Istražuje na područjima dodirnog jezikoslovlja, višejezičnosti i sociolingvistike. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezičnopolitičkih i jezičnobiografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta objavio je u opsežnoj studiji Višejezičnost i kolektivni ideniteti iliraca (Zagreb: Srednja Europa, 2012).
Od 2005. do 2023. bio je je članom užeg uredništva znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika, a od 2023. i časopisa Zagreber germanistische Beiträge.
Objavio je četiri romana, Obješeni (Čakovec: Insula, 2005), Črna mati zemla (Zagreb: Algoritam, 2014 / OceanMore, 2017), Ciganin, ali najljepši (Zagreb: OceanMore, 2016) te Slučaj vlastite pogibelji (Zagreb: OceanMore, 2023).
Osvojio je dvije Tportalove nagrade (2015. i 2017.), Nagradu Ksaver Šandor Gjalski (2017.), Nagradu Fran Galović (2017.), Nagradu Vladimir Nazor (2024.) te u dva navrata nagradu Booktiga, koja se dodjeljuje za najposuđivaniju knjigu domaće autorice ili autora u istarskim knjižnicama.
Kazališna adaptacija romana Črna mati zemla praizvedena je u Zagrebačkom kazalištu mladih u travnju 2017. godine u režiji Dore Ruždjak Podolski i dramaturgiji Tomislava Zajeca, a u prosincu iste godine, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu praizvedena je i predstava Ciganin, ali najljepši, čiju režiju potpisuje Ivica Buljan, a dramaturgiju Ivor Martinić. Obje predstave višestruko su nagrađene u zemlji i inozemstvu te ne silaze s repertoara svojih kazališta.
Godine 2023. i roman Slučaj vlastite pogibelji doživio je svoju nagrađivanu kazališnu adaptaciju u koprodukciji HNK Varaždin i HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, u režiji Ivana Plazibata.
Kristian Novak oženjen je, otac troje djece, živi u Zagrebu.
Na ovogodišnji natječaj za Nagradu Gjalski pristigla su 72 naslova. Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski u sastavu: Antun Pavešković (predsjednik), Sofija Keča, Ingrid Lončar,Ivana Žužul i Ivica Matičević odlučilo je da u uži izbor za Nagradu Gjalski za 2024. uđu sljedeći autori i djela (abecednim redom autora): Miljenko Jergović: Rat (Fraktura, Zagreb, 2024.) Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata (V.B.Z., Zagreb, 2023.) Nives Madunić Barišić: Žene koje vrište u sebi (Naklada Ljevak, Zagreb, 2024.) Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji (OceanMore, Zagreb, 2023.) Tea Tulić: Strvinari starog svijeta (OceanMore, Zagreb, 2023.) Ime ovogodišnjeg dobitnika bit će objavljeno 17. listopada, a Nagrada Gjalski za 2024. godinu bit će uručena 26.listopada u Zaboku.
Jesmo li mladi? Možda smo prerano sazreli? Ili smo predjetinjasti? Jesmo li bezbrižni ili brinemo o svemu? Što nas čini odraslima? Hoćemo li ikad odrasti? Želimo li? Mnoštvo je pitanja, a Odrastanje kao tema ovogodišnjeg natječaja možda ponudi i neke odgovore.
