Okrugli stol pod nazivom „Perspektive razvoja kontinentalnog turizma Krapinsko-zagorske županije“ otvorio je, 22. listopada s početkom u 11.00 sati u Velikoj galeriji grada Zaboka, mnoge teme i diskusije u svrhu poboljšanja i razvijanja turističkih mogućnosti u Hrvatskom zagorju. Višesatna izlaganja bavila su se temama dinamičnoga obrazovanja, lokalne uprave kao podrške gospodarskom razvoju, turističkih zajednica i razvoja destinacije, ruralnoga turizma i poduzetništva, valorizacije kulturne baštine, aktualnoga projekta Muzej Gjalski i temom zdravstvenoga turizma. Okrugli je stol okupio stručnjake, političare i profesore koji su predlagali razna rješenja za dobrobit Županije i razvoj turizma koji je itekako bitna grana u Hrvatskoj. Izlagali su prof. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana, dekanica Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, Nevenka Gregurić, zamjenica gradonačelnika grada Zaboka, Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije, izv. prof. dr. sc. Ines Milohnić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci, mr. sc. Vlasta Krklec, ravnateljica Muzeja Krapinsko-zagorske županije, Sandra Babnik Lončar, profesorica hrvatskoga jezika u Gimnaziji Antuna Gustava Matoša u Zaboku, i prof. dr. sc. Milena Peršić s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
Vezano uz Kulturnu manifestaciju Dani Ksavera Šandora Gjalskoga, izdvajam najvažnije značajke, prijedloge i odrednice aktualnoga projekta Muzej Gjalski koje je izložila profesorica Sandra Babnik Lončar. Prepoznatljiv znak Zaboka jest već tradicionalna svečana dodjela književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“ za prozno djelo u Republici Hrvatskoj. Međutim, potrebno je mjesto na kojem bi se izložila sva prikupljena građa iz znanstvenih istraživanja, Manifestacije, umjetničkih radova – muzej koji bi posjećivali učenici, studenti, turisti i svi znatiželjnici. Ideja promiče obogaćivanje kulturne i turističke ponude grada Zaboka, ali i ono najvažnije, stalnu edukaciju, uz popratne umjetničke, zabavne ili sportske sadržaje. Kao cilj projekta profesorica Babnik Lončar navodi interpretaciju Gjalskoga, njegova života, vremena u kojemu je stvarao i njegovih djela, prikupljanje, očuvanje i revalorizaciju njegove baštine te razvoj kulturnoga turizma, uz cjelovito i mudro korištenje potencijala Zagorja. Projekt je zamišljen i u nizu etapnih potprojekata koje čine Ksaverova staze koja bi bila ostvarena kao šetnica od dvorca u Gredicama i planinarske kuće Picelj, informacijski punktovi koji bi činili putokaze i tematske ploče i edukacijske radionice posvećene Ksaveru Šandoru Gjalskom. Muzej Gjalski spajao bi prošlost i sadašnjost, staro i novo.Vanjski bi izgled zgrade podsjećao na stare kurije, a unutarnji prostori pratili bi moderne trendove u prikazu Vremeplova kao provodnoga motiva Muzeja.
Projekt Muzej Gjalski, ali i svi prijedlozi i radovi na obogaćivanju kulturnih, turističkih i gospodarskih dimenzija Hrvatskoga zagorja, budućnost je Zaboka i Krapinsko-zagorske županije, poveznica među muzejima i kulturnim ustanovama te dio plana u razvoju zanimljivoga, edukativnoga, originalnoga kontinentalnoga turizma.
Tina Marušić