„Element zemlje“ ciklus je slika u kojem autorica Maja Vukina Bogović radi na spajanju elemenata Zemlje kroz stvaranje reljefnih prikaza pejzaža. U fokusu slika istaknuta je raskoš zagorskog pejzaža; izlomljene parcele zbog nasljedstva, nizovi vinograda, oranice pune ilovače, voćnjaci i gajevi, šume i pašnjaci, rijeke i brda.
Mala nagrada Gjalski utemeljena je 1985. godine za najuspjelija literarna ostvarenja učenika osnovne škole i otad je neizostavni dio u tjednu Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“. Malim Gjalskim nagrađuju se i pohvaljuju najbolji učenički prozni radovi iz Krapinsko-zagorske županije. Ovogodišnja se dodjela Nagrade održala u Osnovnoj školi K. Š. Gjalskog Zabok 25. listopada. Koordinatorica Natječaja i svečanosti dodjele Male nagrade Gjalski profesorica je Valerija Novak, a svečanost je vodila Tena Poznić, učenica 7. razreda Osnovne škole K. Š. Gjalskog Zabok.
Jesenska večer okupila je u Galeriji grada Zaboka brojne zaljubljenike u klasičnu glazbu. Cijenjeni gost glazbene večeri bio je Lovro Pogorelić, međunarodno poznati hrvatski pijanist i redoviti profesor na Glazbenoj akademiji u Zagrebu.
Tradicionalno, listopadske Dane Gjalskog obogaćuju kreativna ostvarenja triju radionica: Likovne radionice umjetničke grafike, pod vodstvom profesorice Carmen Bačura Potočić, Radionica kreativnog pisanja, pod vodstvom pjesnikinje Kristine Špiranec, i Fotonatječaj, kao nastavak na Fotoradionicu, koji se provodi četvrtu godinu zaredom. Radionice i Fotonatječaj provode se tijekom rujna i listopada i svake godine iznjedre nova iznenađenja. U galeriji Gradske knjižnice „K. Š. Gjalski“ Zabok 24. listopada predstavljena su ovogodišnja umjetnička ostvarenja, odzrcaljena u različitim umjetnostima – grafici, književnosti i fotografiji, sljubljena u inspirativnim oblicima, jedinstvena u različitosti.
Prvi gost književnih večeri ovogodišnjih Dana Gjalskog, koji je predstavio svoj najnoviji roman Šalaporte (Hena com, 2023.), bio je Marko Gregur, književnik već dobro poznat zabočkoj publici koji je i prije tri godine u Gradskoj knjižnici „K. Š. Gjalski“ Zabok predstavio svoj tadašnji najnoviji roman Vošicki (Hena com, 2020.). Njegovi romani Mogla bi se zvati Leda i Vošicki bili su u užem izboru za Nagradu Gjalski 2019. i 2020. godine, baš kao i najnoviji roman Šalaporte ove godine.
Monumentalnom izložbom istaknutog slikara Munira Vejzovića otvorena je ovogodišnja Kulturna manifestacija „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“, višednevni praznik kulture koji zadnji tjedan listopada svake godine posjećuju brojni posjetitelji – ljubitelji kulture i umjetnosti. U dobro poznatom prostoru Gradske galerije Zabok 23. listopada otvaranjem izložbe afirmiranoga umjetnika započinju Dani kao simbol početka slavljenja kulture i sjećanja na gredičkoga gospodina Gjalskog.
Dobitnik Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2023. godinu je Ivan Lovrenović. Nagradu je osvojio za roman U sjeni fantoma u izdanju nakladničke kuće Bodoni / Fraktura iz Zagreba.
Ivan Lovrenović rođen je 1943. u Zagrebu, odrastao u Mrkonjić-Gradu, a živi u Sarajevu. Osnovno školovanje završio je u Mrkonjić-Gradu, a gimnaziju i Filozofski fakultet u Zagrebu. Objavio je tridesetak knjiga (ritmizirana proza, romani, kulturno-povijesne studije, eseji i kronike, književne antologije).
Izbor iz djela: Obašašća i basanja (ritmizirana proza), 1975., Putovanje Ivana Frane Jukića (roman), 1977., Liber memorabilium (roman), 1994., Ex tenebris, sarajevski dnevnik, 1994., Bosna, kraj stoljeća (kronike, eseji), 1996., Unutarnja zemlja, kratki pregled kulturne povijesti Bosne i Hercegovine, Zagreb 1998., Bosanski Hrvati, esej o agoniji jedne evropsko-orijentalne mikrokulture, 2003., Duh iz sindžira (kronike, eseji), 2005., Poslije kraja (kronike, eseji), 2005., Katakombe u Varcaru (eseji), 2008., Sedam dana po Bosni u kolovozu godine 2008. (putopisna proza s fotografijama Josipa Lovrenovića), 2009., Bosna i Hercegovina, budućnost nezavršenog rata, s Miljenkom Jergovićem, 2010., Imela i stablo (kronike, eseji), 2011., Isus u Ahmićima (kronike, eseji), 2015., Nestali u stoljeću (roman), 2013., Sizifova sreća (eseji), 2018., Ulazeći u Varcar (ritmizirana proza), 2016., Ikavski zemljopis. Putovanje po Bosni godine 2018. (putopisna proza s fotografijama Josipa Lovrenovića), 2019., Putovi su, snovi li su (putopisna proza), 2019., Bosanski križ, nadgrobna skulptura iz doba turske vlasti, s fotografijama Josipa Lovrenovića, 2022., Pripadati i ne pripadati (eseji), 2022., U sjeni fantoma (roman), 2022.
Na ovogodišnji natječaj za Nagradu Gjalski pristiglo je 56 naslova. Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski u sastavu: Ludwig Bauer (predsjednik), Sofija Keča, Ingrid Lončar, Ivica Matičević i Antun Pavešković odlučilo je da u uži izbor za Nagradu Gjalski za 2023. uđu sljedeći autori i djela (abecednim redom autora):
Marko Gregur: Šalaporte
Ivan Lovrenović: U sjeni fantoma
Jurica Pavičić: Mater dolorosa
Robert Perišić: Brod za Issu
Sibila Petlevski: Točka poraza
Ivica Prtenjača: Kino Sloga
Marina Šur Puhlovski: Virus, potres, brak
Ime ovogodišnjeg dobitnika bit će objavljeno 19. listopada, a Nagrada Gjalski za 2023. godinu bit će uručena 28.listopada u Zaboku.
Stalna na tom svijetu samo mijena jest tema je ovogodišnjeg Fotonatječaja. Svijet koji nas okružuje, kao i onaj u nama, u nezaustavljivoj je promjeni i neprestanom kretanju. Samo je upravo ovaj časak stalan, dok je svaki sljedeći obojan nepostojanošću, nepredvidljiv i drugačiji.
Trenutke pokušavamo zarobiti fotografijom, ali poput sjećanja i one blijede. Ili postaju dokaz kako je sve prolazno…
Pozivamo vas da se prijavite na književnu radionicu pod vodstvom pjesnikinje Kristine Špiranec.
