Prvu večer Kulturne manifestacije „Dani K. Š. Gjalskog“ obilježio je poseban književni događaj, održan 21. listopada u zabočkom Regeneratoru – predstavljanje novog romana Slučaj vlastite pogibelji Kristiana Novaka, dobitnika ovogodišnje Nagrade Gjalski. Književna večer bila je intimna prilika za upoznavanje s autorovim radom, njegovim procesom stvaranja i samim kontekstom romana koji se bavi kompleksnim pitanjima pravde, krivnje i istine. Moderator večeri bio je Tin Krznar.
Izložbom slika „Postojanje u otoku“ suvremenoga hrvatskog slikara Matka Vekića, u prostoru Gradske galerije Zabok, otvorena je ovogodišnja Kulturna manifestacija „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“. Otvaranju izložbe prisustvovao je i sam autor koji je srdačno pozdravio prisutne te je svakoga od njih, u duhu teorije recepcije, pozvao na dijalog s djelom kao komunikacijski proces između autora i čitatelja.
Nakon uvodnih riječi voditeljice otvorenja Mirte Polanović Milovac uzvanicima je dobrodošlicu poželio gradonačelnik grada Zaboka Ivan Hanžek. Ujedno je zahvalio organizatorima sada već dugovječne Manifestacije na angažmanu i trudu.
Dobitnik Nagrade Ksaver Šandor Gjalski za 2024. godinu je Kristian Novak. Nagradu je osvojio za roman Slučaj vlastite pogibelji u izdanju nakladničke kuće OceanMore iz Zagreba.
foto Iva Perković
Kristian Novak rođen je 14. 5. 1979. godine u Baden-Badenu. Osnovnu je školu pohađao u Sv. Martinu na Muri, a opću gimnaziju u Čakovcu. Diplomirao je na dvopredmetnom studiju hrvatskoga jezika i književnosti i njemačkoga jezika i književnosti na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Godine 2011. doktorirao je na Poslijediplomskom doktorskom studiju lingvistike na istom fakultetu. Tijekom diplomskog i poslijediplomskog studija (1998. – 2009.) bio je kategorizirani vrhunski sportaš Hrvatskoga olimpijskog odbora i standardni reprezentativac Republike Hrvatske u karateu te osvajač niza svjetskih i europskih odličja u pojedinačnoj i ekipnoj konkurenciji.
Zaposlio se 2005. godine na Odsjeku za germanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu kao znanstveni novak. 2012. godine zapošljava se na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, a od 2021. ponovno je na zagrebačkoj germanistici, gdje predaje kao izvanredni profesor za germanistiku.
Sudjelovao na petnaestak međunarodnih znanstvenih konferencija i objavio tridesetak stručnih i znanstvenih radova. Usavršavao se na Freie Universität u Berlinu tijekom 2007. i 2010. godine.
Istražuje na područjima dodirnog jezikoslovlja, višejezičnosti i sociolingvistike. Posebnu pozornost posvetio je proučavanju višejezičnosti za vrijeme ilirskoga pokreta te jezičnopolitičkih i jezičnobiografskih aspekata standardizacije hrvatskoga jezika u 19. stoljeću. Bilancu svojega dugogodišnjega istraživanja razdoblja ilirskoga pokreta objavio je u opsežnoj studiji Višejezičnost i kolektivni ideniteti iliraca (Zagreb: Srednja Europa, 2012).
Od 2005. do 2023. bio je je članom užeg uredništva znanstvenoga časopisa Suvremena lingvistika, a od 2023. i časopisa Zagreber germanistische Beiträge.
Objavio je četiri romana, Obješeni (Čakovec: Insula, 2005), Črna mati zemla (Zagreb: Algoritam, 2014 / OceanMore, 2017), Ciganin, ali najljepši (Zagreb: OceanMore, 2016) te Slučaj vlastite pogibelji (Zagreb: OceanMore, 2023).
Osvojio je dvije Tportalove nagrade (2015. i 2017.), Nagradu Ksaver Šandor Gjalski (2017.), Nagradu Fran Galović (2017.), Nagradu Vladimir Nazor (2024.) te u dva navrata nagradu Booktiga, koja se dodjeljuje za najposuđivaniju knjigu domaće autorice ili autora u istarskim knjižnicama.
Kazališna adaptacija romana Črna mati zemla praizvedena je u Zagrebačkom kazalištu mladih u travnju 2017. godine u režiji Dore Ruždjak Podolski i dramaturgiji Tomislava Zajeca, a u prosincu iste godine, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu praizvedena je i predstava Ciganin, ali najljepši, čiju režiju potpisuje Ivica Buljan, a dramaturgiju Ivor Martinić. Obje predstave višestruko su nagrađene u zemlji i inozemstvu te ne silaze s repertoara svojih kazališta.
Godine 2023. i roman Slučaj vlastite pogibelji doživio je svoju nagrađivanu kazališnu adaptaciju u koprodukciji HNK Varaždin i HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci, u režiji Ivana Plazibata.
Kristian Novak oženjen je, otac troje djece, živi u Zagrebu.
Na ovogodišnji natječaj za Nagradu Gjalski pristigla su 72 naslova. Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski u sastavu: Antun Pavešković (predsjednik), Sofija Keča, Ingrid Lončar,Ivana Žužul i Ivica Matičević odlučilo je da u uži izbor za Nagradu Gjalski za 2024. uđu sljedeći autori i djela (abecednim redom autora):
Miljenko Jergović: Rat (Fraktura, Zagreb, 2024.)
Nebojša Lujanović: Tvornica Hrvata (V.B.Z., Zagreb, 2023.)
Nives Madunić Barišić: Žene koje vrište u sebi (Naklada Ljevak, Zagreb, 2024.)
Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji (OceanMore, Zagreb, 2023.)
Tea Tulić: Strvinari starog svijeta (OceanMore, Zagreb, 2023.)
Ime ovogodišnjeg dobitnika bit će objavljeno 17. listopada, a Nagrada Gjalski za 2024. godinu bit će uručena 26.listopada u Zaboku.
Pozivamo vas da se prijavite na Radionicu kreativnog pisanja pod vodstvom pjesnikinje Kristine Špiranec.
Jesmo li mladi? Možda smo prerano sazreli? Ili smo predjetinjasti? Jesmo li bezbrižni ili brinemo o svemu? Što nas čini odraslima? Hoćemo li ikad odrasti? Želimo li? Mnoštvo je pitanja, a Odrastanje kao tema ovogodišnjeg natječaja možda ponudi i neke odgovore.
Posljednji događaj ovogodišnjih Dana Gjalskog zaključio je tjedan brojnih zbivanja u znaku književnika Ksavera Šandora Gjalskog. Toni Starešinić predstavio je svoj album Survival kit u Krčmi Polanović 28. listopada.
Dodjela Književne nagrade „Ksaver Šandor Gjalski“, kao vrhunac cjelotjedne Kulturne manifestacije, ponovno se održala u prostoru Osnovne škole 28. listopada 2023. Svečanost je započela u 18,00 sati himnom u izvedbi operne pjevačice Mande Sviben i uz klavirsku pratnju Marija Čopora.
Drugu godinu zaredom, u sklopu Kulturne manifestacije „Dani Ksavera Šandora Gjalskog“, za mnoge se zaljubljenike u zagonetke održala igra potrage simboličnoga naziva „Otključaj duh Gjalskog“.
