Sanjar i introvert koji je bježao u knjigu

Drugoga je dana kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog (21. listopada 2025. godine) u dupkom punom prostoru Knjižnice Zabok održana tribina o Gjalskom. Tribina je popraćena otvaranjem izložbe dosad neviđenih fotografija i dokumenata Gjalskoga i obitelji, a koje je za ovu priliku knjižnici ustupio akademik Dražen Katunarić. Dio digitaliziranih dokumenata i fotografija na korištenje knjižnici ustupilo je Pučko otvoreno učilište koje je i financiralo izradu preslika dokumenata i fotografija te njihovu digitalizaciju. Kaširanje izložaka organizirala je Gradska knjižnica na čelu s ravnateljicom Brankom Tuđa Kanceljak koja je izložbu i postavila.

Tribinu je otvorila Sandra Babnik Lončar. Babnik Lončar pozdravila je prisutne te najavila goste: moderatoricu tribine Jasnu Balaško, povjesničarku i poznatu spisateljicu te akademika Dražena Katunarića.

Moderatorica Jasna Balaško zahvalila je organizatorima i Draženu Katunariću na odazivu te potom iznijela kratke sadržaje triju Gjalskijevih romana: Radmilović, Pronevjereni ideali, U noći i svoja zapažanja, tumačenja i interpretaciju istih, a na čemu je temeljila pitanja postavljena sugovorniku.

Analiza i interpretacija romana, a zatim i sama tribina temeljili su se na biografskome pristupu književnome djelu, odnosno sudionici tribine svojevrsnim su pomnim čitanjem navedenih triju romana u njihovu građu implementirali pojedinosti iz Gjalskijeva života.

Naglasak je stavljen na poveznice između romana te privatnoga i političkog života autora i njegove obitelji.

Prisutni su tako, slušajući o Radmiloviću, spoznali Gjalskog kao hipersenzibilnog pojedinca kojega su pogađale kritike njegovih djela, kao sanjara i introverta koji je bježao u knjigu. Ksaver Šandor Gjalski u svojim je početcima bio nesiguran u sebe baš kao što je Radmilović, književnik i glavni lik istoimena romana, sumnjičav u svoje sposobnosti.

U Pronevjerenim idealima Gjalski stvara obitelj Banović po uzoru na pojedince iz svoje obitelji te Banoviće smješta u Šabac Kosovčak, a Šabac Kosovčak nije ništa drugo doli – Gredice.

Vješto preplečući stvarnost i imaginaciju autor prikazuje svoje razočaranje ljudima koji ga okružuju, Hrvatima koji veličaju sve mađarsko ili strano, dok svoje ostavljaju po strani, ali i razočaranje u politiku, u ilirizam, u narodnjaštvo te naposljetku u novostvorenu državu – Jugoslaviju.

Razočaranje je vidljivo i u sljedećemu djelu – U noći – gdje se pak ukazuje na pesimističnu sliku hrvatskog društva koju odlikuju korupcija, nemoral i beskrupuloznost u postizanju ciljeva, a izraženom kritikom pravaštva pisac se obračunava i s vlastitim idealima mladosti.

Po završetku tribine uslijedilo je otvaranje izložbe i razgled iste.

Kotarski, I.