Sanjar i introvert koji je bježao u knjigu
Drugoga je dana kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog (21. listopada 2025. godine) u dupkom punom prostoru Knjižnice Zabok održana tribina o Gjalskom.
Tribinu je otvorila Sandra Babnik Lončar. Babnik Lončar pozdravila je prisutne te najavile goste: moderatoricu tribine Jasnu Balaško, povjesničarku i poznatu spisateljicu te akademika Dražena Katunarića.
Jasna Balaško potom je zahvalila organizatorima i Draženu Katunariću na odazivu.
Daljnji je tijek tribine dirigirala Balaško koja je iznijela kratke sadržaje triju Gjalskijevih romana: Radmilović, Pronevjereni ideali, U noći te svoja zapažanja, tumačenja i interpretaciju istih, a na čemu je temeljila pitanja postavljena sugovorniku.
Tribina, analiza i interpretacija romana, a zatim i sama tribina temeljili su se na biografskome pristupu književnome djelu, odnosno sudionici tribine svojevrsnim su pomnim čitanjem navedenih triju romana u njihovu građu implementirali pojedinosti iz Gjalskijeva života.
Naglasak je stavljen na poveznice između romana te privatnoga i političkog života autora i njegove obitelji.
Prisutni su tako, slušajući o Radmiloviću, spoznali Gjalskog kao hipersenzibilnog pojedinca kojega su pogađale kritike njegovih djela, kao sanjara i introverta koji je bježao u knjigu. Ksaver Šandor Gjalski u svojim je početcima bio nesiguran u sebe baš kao što je Radmilović, književnik i glavni lik istoimena romana, sumnjičav u svoje sposobnosti.
U Pronevjerenim idealima Gjalski stvara obitelj Banović po uzoru na pojedince iz svoje obitelji te Banoviće smješta u Šabac Kosovčak, a Šabac Kosovčak nije ništa drugo doli – Gredice.
Vješto preplečući stvarnost i imaginaciju autor prikazuje svoje razočaranje ljudima koji ga okružuju, Hrvatima koji veličaju sve mađarsko ili strano, dok svoje ostavljaju po strani, ali i razočaranje u politiku, u ilirizam, u narodnjaštvo te naposlijetku u novostvorenu državu – Jugoslaviju.
Razočaranje je vidljivo i u sljedećemu djelu – U noći – gdje pak ukazuje na pesimističnu sliku hrvatskog društva koju odlikuju korupcija, nemoral i beskrupuloznost u postizanju ciljeva, a izraženom kritikom pravaštva pisac se obračunava i s vlastitim idealima mladosti. Tribina je popraćena izložbom fotografija, portreta autora, portreta obitelji Gjalski, eksterijera u kojima je Gjalski živio, fotografijama interijera i eksterijera dvorca te je svjedok jednoga vremena i potvrda rečenoga na tribini.
Kotarski, I.