Prva knjiga nove Biblioteke Platina roman Kristiana Novaka čita iz književne, psihološke, sociološke i medijske perspektive, uz QR kodove, međimurske „čopleke” i kajkavske definicije.

U izdanju AGM-a objavljen je Vodič kroz suvremenu hrvatsku književnost, prvi naslov novopokrenute Biblioteke Platina, posvećen romanu Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka. Roman je 2017. godine dobio Nagradu Gjalski, ali i sve ostale važnije književne nagrade u zemlji. Preveden je na nekoliko stranih jezika i još je uvijek jedan od najčitanijih i najomiljenijih suvremenih hrvatskih romana. Stoga ne čudi što je upravo on odabran kao prva knjiga nove biblioteke u seriji Vodič kroz suvremenu hrvatsku književnost.

Djelo je predstavljeno u petak 23. listopada 2026. u Centru urbane kulture Regenerator, u sklopu manifestacije Dani Gjalskog. Dvorana je bila popunjena do zadnjeg mjesta, a zainteresirani su Vodič mogli kupiti po promotivnoj cijeni. Knjigu su predstavili glavni urednik AGM-a Kruno Lokotar, suuradnica izdanja Helena de Karina i Kristian Novak, a razgovor je moderirala Matea Filko.

Zbornik okuplja eseje autora iz različitih područja koji roman analiziraju iz književne, psihološke, sociološke, etnološke i drugih perspektiva te otvaraju pitanja društvene nejednakosti, migracija, diskriminacije, ljubavi i mentalnog zdravlja. Predstavljanje je bilo prilika za razgovor o nastanku publikacije, važnosti književne kritike i mogućnostima da se poznato djelo sagleda iz novih perspektiva. Vodič se ne obraća samo stručnjacima i književnim kritičarima, nego i široj čitateljskoj publici, a tekstovi su, unatoč raznovrsnosti tema, pisani pristupačno i razumljivo.

Jedna od posebnosti Vodiča njegova je multimedijalnost. Stranice su obogaćene QR kodovima koji čitatelje vode do dodatnih medijskih materijala poput YouTube zapisa, radijskih emisija i diplomskih radova povezanih s pojedinim esejima. Svaki je autor ponudio i medijateku uz svoj tekst pa čitanje knjige postaje polazište za daljnje istraživanje.

Posebnosti knjige pridonose i ilustracije Envera Krivca i Martine Poljak. Krivčevi čopleki govore međimurskim dijalektom i, s dozom humora, objašnjavaju temeljne pojmove koji se pojavljuju u esejima. Kajkavske definicije na marginama napisao je sam Kristian Novak. Taj duhoviti i jezično osebujni dodatak unosi živost u publikaciju te podsjeća na važnost lokalnog govora, jezičnog identiteta i kreativnosti.

Roman otvara brojna pitanja koja nadilaze granice književnosti: migracije, društvenu nejednakost, diskriminaciju, položaj manjina, ljubav, tjeskobu i složenost međuljudskih odnosa. Upravo su te teme polazište autorima eseja.

Nebojša Zelić razmatra dimenzije nejednakosti u romanu i uspoređuje društvene granice s feudalnim sustavom pa se otvara pitanje koliko životne mogućnosti ovise o okolnostima u kojima smo rođeni. Tomislav Pletenac u tekstu Romsko naselje – enigma za bijele ljude problematizira segregaciju, nasilje i diskriminaciju, ali i očuvanje kulturne raznolikosti.

Psihologinja Nataša Jokić-Begić izdvaja četiri tipa tjeskobe prisutne u romanu: egzistencijalnu, socijalnu, posttraumatsku i moralnu. U vremenu u kojem se sve češće govori o povlačenju mladih u sebe i rastućim problemima mentalnog zdravlja, njezino čitanje donosi poruku o važnosti prihvaćanja, bliskosti i ljubavi.

Ljubav je u središtu teksta Katarine Luketić koja analizira odnos Milene i Sandija kroz svakodnevne detalje. Umjesto idealizirane slike ljubavi, roman donosi autentičan odnos, obilježen nesavršenošću, a u toj uvjerljivosti možda leži i jedna od tajni njegove popularnosti.

Pitanje žanra tema je više eseja: Katarina Luketić u romanu prepoznaje elemente ljubavnog romana, a Jurica Pavičić bavi se mogućnošću njegova čitanja kao kriminalističkog djela. Više tekstova posvećeno je polifoniji, odnosno različitim glasovima i pripovjednim perspektivama. Upravo višeglasje, osobito suprotstavljanje Milene i Albine, romanu daje dubinu, a sva četiri glasa djeluju uvjerljivo i autentično, iako takav pripovjedački postupak znatno otežava pisanje. O tim aspektima pišu, među ostalima, Anera Ryznar i Boris Postnikov.

Boris Postnikov u tekstu o novinarstvu, medijima i odnosima s javnošću u romanu zapaža da on znatno dublje obrađuje teške teme, poput ilegalnih migranata, nego što to čine mediji. Time nas podsjeća koliko mediji svojim pripovijedanjem oblikuju naše razumijevanje stvarnosti, često potpuno iskrivljeno. U društvu u kojem svakodnevno konzumiramo velike količine medijskog sadržaja važno je kritički promišljati o njihovoj ulozi i upozoravati mlade da ne uzimaju zdravo za gotovo sve što pročitaju.

Uz roman je osmišljena i igra s njegovim elementima, autora Želimira Periša i Natalije Miletić, koja se služi igrifikacijom (gamifikacijom), a posebno je zabavan dio s čoplekima.

Vrijednost Vodiča nije samo u novim interpretacijama Novakova romana nego i u tome što čitatelja potiče na kritičko promišljanje svijeta u kojem živi. Povezujući književnu analizu s društvenim, psihološkim i kulturnim temama, publikacija pokazuje koliko književno djelo može poticati na razmišljanje i nakon posljednje stranice. Novi Vodič namijenjen je i onima koji su knjigu već pročitali i žele je bolje razumjeti i onima koji tek žele otkriti njezine brojne slojeve.

Predstavljanje je još jednom pokazalo da književnost nije zatvoren tekst s jednim konačnim značenjem, nego prostor dijaloga, propitivanja i razumijevanja drugih. Upravo takav pristup donosi i Vodič kroz suvremenu hrvatsku književnost, a čitatelji mogu očekivati nastavak Biblioteke Platina.

Kotarski, I.