Tena Tepeš, Manuela Bistrović i Jan Dilber najbolji su mladi književni autori regije

Na natječaj je pristiglo 29 radova iz 11 srednjih škola, a uključivanjem Međimurske županije Nagrada Gjalski postala je regionalna literarna nagrada za kratku prozu. Svečanost u Zaboku obilježili su mladi književni glasovi, kajkavska riječ i snažna poruka o umjetnoj inteligenciji u kojoj je predsjednica Prosudbenog povjerenstva Kristina Špiranec istu usporedila s moretto maskom – maskom koja skriva lice, osobnost i oduzima glas.

U Gradskoj galeriji Zabok u četvrtak, 22. listopada, održana je svečanost proglašenja najboljih literarnih radova učenika srednjih škola u sklopu Nagrade Gjalski 2026. Na natječaj je pristiglo 29 radova iz 11 srednjih škola, a Prosudbeno povjerenstvo dodijelilo je tri nagrade i sedam pohvala.

Natječaj, utemeljen 1994. godine, ove je godine napravio važan iskorak uključivanjem učenika iz Međimurske županije, uz dosadašnje sudionike iz Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije. Time je prerastao u regionalnu literarnu nagradu za kratku prozu koja povezuje mlade

Svečanost je započela izvedbom popevke Kaj zbora Gimnazije Antuna Gustava Matoša iz Zaboka. Tekst pjesme napisao je Dragutin Domjanić, a obradu za mješoviti troglasni zbor pripremila je magistra glazbene pedagogije Lorena Kolarić, voditeljica zbora.

Domaća riječ i voljeni zavičaj poveznica su Domjanićeva stvaralaštva, književne baštine Ksavera Šandora Gjalskog i današnjih mladih autora. Organizatore posebno raduje što je na ovogodišnji natječaj pristiglo i desetak radova na kajkavskom narječju.

Nakon glazbenog uvoda okupljenima su se obratile gradonačelnica Zaboka Valentina Đurek i izaslanica župana Krapinsko-zagorske županije Mirjana Smičić Slovenec. Pozdravile su prisutne, čestitale nagrađenim učenicima te im zaželjele mnogo uspjeha i inspiracije u budućem radu. Njihovo sudjelovanje istaknulo je važnost potpore lokalne i regionalne zajednice kulturnim manifestacijama, očuvanju književne tradicije i poticanju mladih na stvaralaštvo.

Nagrada Gjalski primjer je povezivanja škola, kulturnih ustanova, mentora, gradova i Županije. Takva podrška mladima omogućuje da razvijaju svoje interese, pokažu vlastite sposobnosti i dobiju priznanje za trud uložen u književno stvaranje.

Nakon obraćanja uzvanica dramska grupa Gimnazije Antuna Gustava Matoša izvela je kratku scensku igru prema motivima knjige Nevenke Nekić Moja mala suputnica iz Pregrade.

U središtu priče nalaze se sjećanja na susrete Mimice Kantoci, mlade učiteljice iz Pregrade, i Ksavera Šandora Gjalskog. Kako je Mimica svojim intelektom i profinjenošću očarala književnika, tako su mladi glumci svojom originalnom i odličnom izvedbom, pod budnim okom mentorice profesorice Dinke Presečki, očarali publiku.

Za realizaciju izvedbe organizatori su zahvalili Muzeju grada Pregrade na ustupljenim fotografijama te kostimografkinji i voditeljici Ansambla Zabok Senki Jurina.

Nakon scenskog nastupa uslijedilo je proglašenje rezultata. Odluku Prosudbenog povjerenstva obrazložila je ovogodišnja predsjednica Kristina Špiranec, uz članice povjerenstva, profesorice Ljubicu Anđelković Džambić i Sanju Ždralović.

Ovogodišnji natječaj okupio je učenike iz 11 srednjih škola, a pristigli radovi pokazali su raznolikost književnih interesa i kreativnost mladih autora. Povjerenstvo je dodijelilo tri nagrade i sedam pohvala, prepoznajući radove koji su se istaknuli književnim izrazom i autorskim pristupom.

Važan dio natječaja pritom je i mentorska podrška. Nastavnici učenicima pomažu razvijati vlastiti stil, oblikovati ideje i pronalaziti način na koji će svoje misli i osjećaje prenijeti čitateljima. Nagrada tako prepoznaje ne samo stvaralaštvo mladih autora, već i predani rad njihovih mentora.

U kontekstu književnog stvaralaštva posebno se istaknula usporedba koju je iznijela predsjednica povjerenstva Kristina Špiranec. Ona se osvrnula na umjetnu inteligenciju uspoređujući je s moretto maskom – maskom koja se drži zubima, skriva lice i istodobno onemogućuje govor.

Ta slikovita usporedba otvara važno pitanje o autorstvu u vremenu u kojem umjetna inteligencija može brzo oblikovati tekst, ponuditi rečenice i oponašati različite stilove pisanja.

Poput moretto maske, koja prekriva lice i onemogućuje govor, tekst koji umjesto autora oblikuje umjetna inteligencija može prikriti ono najvažnije – osobu koja bi trebala stajati iza napisanih riječi.

U književnosti nije važan samo konačni rezultat nego i put do njega: promišljanje, traženje izraza, oblikovanje ideja i otkrivanje vlastitoga stila. Umjetna inteligencija nema dušu, ne posjeduje emociju, iskustvo ni doživljaj. Upravo zbog tih nedostataka ona ne može zamijeniti autorski glas niti sitne savršene nesavršenosti čovjeka, zaključila je Špiranec.

Metafora moretto maske zato nadilazi pitanje tehnologije i postaje poruka o autentičnosti: nije dovoljno imati tekst – važno je da iza njega stoji čovjek koji ima što reći i koji to može izreći svojim glasom.

Nakon obrazloženja odluke povjerenstva uslijedila je dodjela nagrada i pohvala.

Prvu nagradu Gjalski 2026. osvojila je Tena Tepeš, učenica drugog razreda Srednje škole Krapina, za priču Trgovina vremenom. Njezina je mentorica profesorica Tina Gmajnić.

Druga nagrada pripala je Manueli Bistrović, učenici četvrtog razreda Srednje škole Ivanec, za priču Djeca slomljenih krila, pod mentorstvom profesorice Maje Držaić.

Treću nagradu osvojio je Jan Dilber, učenik trećeg razreda Prve gimnazije Varaždin, za tekst Kako opisati neopisivo?. Njegova je mentorica profesorica Tatjana Ruža.

Povjerenstvo je dodijelilo i sedam pohvala:

  • Marta Brlek, Srednja škola Pregrada, za rad Tiho, tiše, najtiše, mentorica profesorica Ana Planinc.
  • Vanja Mužar, Gimnazija Zabok, za rad Tuđim riječima, mentorica profesorica Nikolina Tuđa Svečak.
  • Mila Pavlović, Srednja škola Zlatar, za rad Mračna šuma, mentorica profesorica Kristina Belko-Krsnik.
  • Lucija Premuš, Srednja škola Čakovec, za rad Privremeno trajno, mentorica profesorica Vesna Prepelić-Đuričković.
  • Teodora Teški, Srednja škola Zlatar, za rad Trebam same nekoga da se z menu valja po slame, mentorica profesorica Ivančica Tomorad.
  • Rea Ljubej, Srednja škola Krapina, za rad Glad za slavom, mentor profesor Edi Erceg.
  • Ema Jambrek, Gimnazija Antuna Gustava Matoša u Zaboku, za rad Samo obični gumbi, mentorica profesorica Katarina Halambek Švec.

Autorima triju prvonagrađenih radova i njihovim mentorima Grad Zabok i Grad Poreč osigurali su vikend-boravak u Poreču. Nagrađeni su dobili i plakete s likovnim radom Igora Vranješa i Jasmina Gregurića te likovne grupe Osnovne škole Zabok pod mentorstvom profesora Željka Kropfa.

Posebno mjesto na natječaju pripalo je radovima na kajkavskom narječju. Njihova zastupljenost pokazuje da mladi i dalje prepoznaju vrijednost materinskoga govora kao izražajnog sredstva i dijela vlastitog identiteta.

Autore kajkavskih tekstova dodatno su nagradili Kajkaviana i Ogranak Matice hrvatske Zabok svojim izdanjima.

Vrijedne knjige nagrađenim i pohvaljenim učenicima te njihovim mentorima darovali su Gradska knjižnica „Ksaver Šandor Gjalski“, naklada Sandorf, udruga Crtani romani šou, Ogranak Matice hrvatske Zabok i Kajkaviana. Gradska knjižnica učenicima zagorskih škola osigurava i besplatnu godišnju članarinu. Cvijeće je osigurala Vrtlarija Čuček, a knjige su darovale i članice velikog žirija, profesorice Ingrid Lončar i Sofija Keča.

Svi odabrani tekstovi bit će objavljeni u zborniku PoZiCa, koji okuplja literarne i likovne radove učenika Poreča, Zaboka i Crikvenice. Predstavljanje novog broja s prošlogodišnjim radovima najavljeno je za petak, 23. listopada, u 17 sati u Gradskoj galeriji Zabok.

Nakon dodjele nagrada i posebnog isticanja autora kajkavskih tekstova uslijedio je glazbeni intermezzo. Dora Kvež, učenica prvog razreda Gimnazije Antuna Gustava Matoša i srednje glazbene škole ŠUDIGO, izvela je skladbu Ruža Dore Pejačević iz ciklusa Život cvijeća.

U završnom dijelu programa publika je imala priliku čuti nagrađene radove izravno od njihovih autora. Prvonagrađena Tena Tepeš predstavila se pričom Trgovina vremenom, nakon nje Manuela Bistrović pročitala je Djecu slomljenih krila, dok je Jan Dilber predstavio tekst Kako opisati neopisivo?.

Na završetku svečanosti upućene su čestitke svim sudionicima, a posebno nagrađenim i pohvaljenim učenicima te njihovim mentorima. Predstavnici škola pozvani su da nakon programa preuzmu priznanja i nagrade, a organizatori su zahvalili partnerima, sponzorima i donatorima koji podupiru manifestaciju. Posebna zahvala upućena je profesoricama Ingrid Lončar i Sofiji Keča, članicama velikog žirija koje su također darovale knjige.

Ovogodišnja Nagrada Gjalski još je jednom povezala književnost, glazbu, kazalište i obrazovanje, potvrđujući važnost poticanja mladih na čitanje i pisanje te očuvanja zavičajne književne baštine.

U vremenu u kojem tehnologija sve lakše može proizvesti tekst, posebno vrijedi pitanje koje otvara usporedba umjetne inteligencije s moretto maskom: tko govori kada čitamo napisane riječi?

Nagrada Gjalski mladima pruža priliku da razvijaju vlastiti izraz, njeguju zavičajnu riječ i steknu samopouzdanje potrebno da se ne skrivaju iza tuđih riječi, nego da progovore svojim glasom.

Program su vodili Lori Kovačić Pintar, Alma Beljak i Noa Krušelj, a druženje uz Nagradu Gjalski završilo je pozivom na novi susret sljedeće godine.

Kotarski, I