Povodom Mjeseca hrvatske knjige, a u sklopu manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, u srijedu 21. listopada 2026. godine u Gradskoj je knjižnici održana književnoznanstvena tribina Realizam i misticizam, magija pripovijedanja K. Š. Gjalskog. Tribinu je organizirao Ogranak Matice hrvatske u Zaboku.
Pozdravnu i uvodnu riječ održala je predsjednica Ogranka – prof. Sandra Babnik Lončar. Tribinu je vodila Marina Protrka Štimec, renomirana hrvatska književna povjesničarka i redovita profesorica na Katedri za noviju hrvatsku književnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Marina Protrka Štimec bavi se hrvatskom književnom poviješću, oblikovanjem književnog kanona, autorstvom te razvojem književnosti i kulturnih ideja. Autorica je znanstvenih knjiga Stvaranje književne nacije (2008.) i Politike autorstva (2019.), u kojima istražuje različite aspekte književnosti i njezine uloge u oblikovanju kulturnog identiteta. Svojim znanstvenim i nastavnim radom pridonosi boljem razumijevanju hrvatske književne baštine i njezina mjesta u suvremenim književnim istraživanjima.
Središnja tema tribine bilo je književno stvaralaštvo Ksavera Šandora Gjalskog, jednog od istaknutih predstavnika hrvatske književnosti. Posebna je pozornost bila posvećena odnosu realizma i misticizma u njegovim djelima te osobitostima njegova pripovjednog stila, s naglaskom na pripovijetku San doktora Mišića.
Realizam i misticizam u Gjalskijevu stvaralaštvu
Gjalskijeva književnost pružila je mogućnost promišljanja odnosa između stvarnosti i tajanstvenih, mističnih elemenata. U njegovu stvaralaštvu posebno je zanimljivo bilo istražiti kako se prikaz društva i svakodnevice povezivao s unutarnjim svijetom likova, njihovim osjećajima i neobičnim iskustvima.
Protrka Štimec Gjalskog je predstavila kao novog pisca jer ga čitamo novim očima. U uvodnom dijelu svojega izlaganja prisutnima je izložila realistička, ali i fantastična, odnosno spiritistička obilježja njegova stvaralaštva. Smjestila je autora u onodobni suvremeni kontekst društvenih velikih otkrića i revolucija u znanju i promišljanju svijeta te predstavila filozofska kretanja toga doba. Zatim su uslijedile književna analiza i interpretacija djela San doktora Mišića.
Važan aspekt analize i interpretacije bila je magija Gjalskijeva pripovijedanja, odnosno način na koji je književnik oblikovao likove, atmosferu i svijet svojih djela. Razgovor o njegovu stilu omogućio je dublje razumijevanje književnih postupaka kojima je ostvarivao poseban doživljaj teksta.
Naglasak je stavljen na prikaz realiteta (događaje u stvarnosti i stvarnome vremenu) u supostojanju sa snom, neopipljivim – Gjalskijevim „tajinstvenim pričama“.
Protrka Štimec zaključuje da se tajinstvene priče ne razlikuju mnogo od realizma, odnosno da su one izraz intencije spoznanja svijeta putem književnosti.
Navedeno dolazi do izražaja u finom tkanju pripovijetke. San doktora Mišića, naime, započinje kao realistična pripovijetka. Pripovijeda se iz perspektive glavnoga lika koji sebe sagledava kao znanstvenika, kao modernog čovjeka 19. vijeka, realan je i racionalan. Zatim Gjalski plete nit dalje, daje glas drugim likovima, a potom čitatelj ulazi u snove doktora Mišića. Isprepleću se tako realno i mistično, prizemno i onostrano. Na koncu se pak ta dva pripovjedna okvira spajaju u sadašnjosti. Istina je sve. Racionalno i iracionalno. I to da je Mišić znanstvenik, ali i to da sanja mistične snove. On spoznaje: Za nas postoji sve što u dušu primamo. Ono što se odvija u duhu, jedino to je istinito.
Spoj različitih pripovjednih elemenata prikazan je kao važan za razumijevanje slojevitosti Gjalskijeva književnog izraza. Odnos realizma i misticizma poslužio je kao polazište za promišljanje njegove književne vrijednosti i načina na koji njegova djela i danas privlače čitatelje.
Književnoznanstvena tribina Marine Protrka Štimec otvorila je prostor za razgovor o važnim obilježjima Gjalskijeva stvaralaštva, povezujući pitanja realizma, misticizma i pripovjedne umjetnosti. Ovakvi kulturni programi pridonose očuvanju interesa za hrvatske književne klasike te potiču publiku na njihovo ponovno čitanje i dublje razumijevanje. Tribina je ujedno bila prilika za ponovno otkrivanje hrvatske književne baštine i promišljanje o načinima na koje se klasična književna djela mogu čitati iz suvremene perspektive.
Po završetku izlaganja voditeljice tribine uslijedila su pitanja prisutnih i kratka rasprava o stvaralaštvu Ksavera Šandora Gjalskog.
Tribina je završila zahvalama Sandre Babnik Lončar u ime Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Branke Tuđa Kanceljak ispred Gradske Knjižnice Zabok voditeljici tribine Marini Protrka Štimec.
Kotarski, I.