Dodjelom priznanja i nagrada te izložbom radova zaokružen je kreativni dio Dana Ksavera Šandora Gjalskog
Kad se u jednom popodnevu susretnu lirski izričaj, otisak na drvu i fotografija asfaltirane šume, teško je ne primijetiti da je riječ o istoj priči ispričanoj trima jezicima. U utorak 20. listopada 2026. godine u galeriji Centra Urbane kulture Regenerator, u sklopu manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog, predstavljeni su radovi proizašli iz Radionice kreativnog pisanja, Likovne radionice umjetničke grafike i Fotonatječaja 2026. Zajednička im je tema bila osvještavanje planeta na kojem živimo. Sudionicima radionica i Fotonatječaja dodijeljena su priznanja i nagrade.
Prisutnima se prvo obratila ravnateljica Gimnazije Antuna Gustava Matoša Zabok Bibijana Šlogar. Šlogar je podsjetila prisutne da se radionice i Fotonatječaj održavaju tijekom rujna i listopada povodom Dana Gjalskoga i naglasila da su svi radovi proizašli iz njih. Nadodala je i da oni na određeni način transponiraju stvaralački duh Gjalskog u 21. stoljeće. Istaknula je da se Radionica kreativnog pisanja provodi već 22. godinu zaredom, dok Zabočka Škola za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću Zabok Likovnu radionicu umjetničke grafike organizira 20. godinu zaredom. Fotonatječaj se održava sedmu godinu zaredom, nakon 11 godina fotoradionice.
Prvi dio programa bio je posvećen umjetnosti riječi. Voditeljica Radionice kreativnog pisanja, pjesnikinja Kristina Špiranec, koja s gimnazijalcima surađuje sedmu godinu, predstavila je ovogodišnji rad na temu Pjesme o Zemlji: zemlja, zrak, vatra, voda. Nakon njezina obraćanja polaznici su pročitali nekoliko svojih radova, a zatim su im dodijeljena priznanja i snimljena je zajednička fotografija. Radovi su objavljeni u publikaciji radionice, dostupnoj i na mrežnim stranicama Dana Gjalskog.
Zatim je riječ preuzela voditeljica Likovne radionice, profesorica savjetnica Carmen Bačura Potočić, koja svake godine, kako je rečeno, iznenadi maštovitošću tema i izričaja. Opisala je rad i stvaralački proces koji je doveo do izloženih otisaka. Ove su godine polaznici učili prenositi ideje mokulitografijom, odnosno otiskom na drvu, pa su misli o Zemlji doslovno utiskivali u materijal koji dolazi iz prirode. I ovaj je dio završio dodjelom priznanja i grupnom fotografijom.
Posljednji dio večeri pripao je Fotonatječaju, a o njemu je ponovno govorila ravnateljica. Prijavilo se 18 autora iz Zagorja i okolice, pretežno srednjoškolske dobi, a poziv je postavio pitanja koja nadilaze fotografiju: jesmo li otišli predaleko u nepoštivanju planeta, postoji li način da pridonesemo njegovu ozdravljenju i kako pojedinac može pokazati koliko ga cijeni. Brigu o Zemlji organizatori su opisali kao povratak ravnoteži i izraz zahvalnosti, ali i kao moralnu obvezu prema budućim generacijama. Gotovo su svi autori poslali više od jednoga rada, a žiri je jednoglasno odabrao fotografije koje su na kraju nagrađene.
Nagrade je dodijelio član žirija Dragutin Škreblin, zabočki fotograf s dugogodišnjim iskustvom i član Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti. Prvu je nagradu osvojio učenik ŠUDIGO-a Petar Drgalić za fotografiju Smrt i život. Žiriju je ona iskočila zbog snažnih kontrasta: crno i zeleno, smrt i život. Pred takvom se fotografijom nameće pitanje što će prevladati. Hoće li se nastaviti asfaltirati šume i betonirati obale ili će snaga života ipak nadvladati taj grubi trend? Sudeći po ravnoteži na fotografiji, za sada je izjednačeno, ili, kako je rečeno, hodamo po rubu. Drugonagrađeni je student Patrik Vučilovski za fotografiju Nevidljiva suradnja, dok je treća nagrada pripala učeniku SŠ Bedekovčina, Silvestru Filku za fotografiju Trsje.
U završnom obraćanju ravnateljica je naglasila da se tema ove godine nenamjerno poklopila u svim područjima: grafičari su tiskali na drvu, pjesnici i fotografi bili su inspirirani majkom Zemljom, a glavna dobitnica nagrade Gjalski, Sibila Petlevski, u romanu Duhovi zemlje bavi se upravo tom temom. Poručila je da je došao trenutak kad o Zemlji moramo pojačano brinuti te poželjela da svi odu bogatiji za brigu i svijest o značaju plavog i zelenog planeta.
Kotarski, I.