Novosti i najave

ŠTO ĆE BITI S NAMA – JEZIČNA ARTIFICIJELNOST U VIZIONARSKOJ FUNKCIJI

Malo tko se u današnjem vremenu može pohvaliti gotovo nevjerojatnim zanimanjem profesionalnoga pisca s punim radnim vremenom, kao što su to književnik i prevoditelj Borivoj Radaković, osebujan i prepoznatljiv predstavnik hrvatske suvremene književnosti iz čijeg su pera proizašli romani „Sjaj epohe“ i „Što će biti s nama“, zbirke novela „Ne, to nisam ja“ i „Porno“, knjiga drama „Plavi grad“ i izbor iz vlastite proze „Jako“, i književnik, književni kritičar i prevoditelj Boris Perić koji je vrsno preveo Krležine Balade Petrice Kerempuha na njemački jezik.

Promocija Radakovićeva romana u stihu „Što će biti s nama“, u nakladi VBZ-a, održala se 24. listopada u Gradskoj knjižnici u Zaboku, a moderirao ju je Boris Perić koji je uvodom, poveznicama s filozofijom pisanja i recepcije napisanoga, u svojem predstavljanju knjige zanimljivo odzrcalio nepostojanje prirodne naracije koja čitatelja uvlači u svijet “postZagreba“, grada u neodređenoj budućnosti u kojem sve funkcionira, ali ništa nije kako treba biti. Poigravajući se naizgled paradoksalnim jezičnim mogućnostima, autor istančanom angažiranom ironijom i parodijom progovara o društveno-političkim događanjima i predviđanjima koja su se u stvarnosti i dogodila. Roman u stihu s klasičnim pripovjedačem i strukturirane književne forme prepleće klasične stilske figure i jezične zagonetke i suvremene književne oblike na inovativan i zanimljiv način približen čitateljima britkim humorom, ali i iskusnim čitateljima širokoga obrazovanja. Podudaranje zvukovnih jezičnih potencijala čine ovaj roman eksperimentalnim u mogućnostima preslikavanja značenja na zvuk i obrnuto.

Glavni lik u ovome romanu bogata je žena Lili, iz tajkunskoga svijeta nedodirljivih, koja iz „kule bjelokosne“ na Cvjetnom trgu-Trgu bratstva i jedinstva odlučuje otići u zagrebačku podzemnu željeznicu, simboličnim početkom upoznavanja običnoga života i ljudi. Taj pomak i susret s novim ljudima pokreće cijeli niz neobičnih događaja poput terorističkoga napada na džamiju u središtu grada ili pokretanje novih događanja u kojima se oblikuju karakteri nekog starog rokera, profesora postmodernizma Tončija ili različitih socijalnih grupacija/manjina pomoći kojih Lili želi spasiti Zagreb od propadanja. Središte promocije činilo je autorovo čitanje odabranih dijelova romana koji pokazuje i dramski potencijal izražen u sugestivnoj interpretaciji vlastitoga napisanog.

Ovaj se roman opire sustavnijem određenju u književno razdoblje ili žanr, a u sebi sadrži riznicu jezičnoga blaga koje autor zanimljivo i slojevito koristi u uporabi „slenga“, arhaizama, neologizama, dijalektizama, osobitosti jezika socijalnih skupina koji postaje i središtem priče koja iz jezika kreće i u jeziku završava.

Tina Marušić

Dodano:
25. 10. 2017. u 18:36

Autor:
Antonio Šarko