Novosti i najave

Nagrada Gjalski za hrabra literarna ostvarenja

Dodjelu Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola 27. listopada u Forumu zabočke Gimnazije otvorio je premijerno prikazan kratkometražni dokumentarno-igrani film Svjedok vremena autorskoga gimnazijskog trojca Jana Grabrovečkog, Marka Lihtera i Martina Maka, pod mentorstvom profesorice Dinke Tomašković-Presečki. Film je nastao kao jednogodišnji projekt o istraživanju ostavštine Gjalskoga, njegova političko-društvenoga doba u kojemu je živio i stvarao, prikupljanju dokumentarne povijesne građe te igranim dijelovima, u glavnoj ulozi Jana Grabrovečkog kao gredičkoga gospodina koji je pohodio sve prošlogodišnje događaje na Danima, koji oživljavaju Ksavera Šandora Gjalskog, minula vremena starih kurija i gospodskih šetnji zagorskim brežuljcima, ulicama i trgovima.

Kreativan spoj dokumentarnih narativnih, iskazivačkih i igranih dijelova u dinamičnoj i povezanoj izmjeni kadrova, s glazbenom i višeglasnom podlogom, povezuje povijesne, društvene i političke činjenice u doba Gjalskoga dajući širi kontekst njegova života i stvaralaštva, organizaciju Kulturno-umjetničke manifestacije njemu u čast te kreativan prikaz njegove pojave i djelovanja u zabočkim prostorima koji nose njegovo ime: osnovna škola, ulica i trg – simboličan trokut koji povezuje cijeli prostor Zaboka. Središnji motiv unutrašnjosti dvorca i knjige/pisanoga stvaralaštva kao unutarnjeg prostora proširuje se na otvoreni vanjski prostor šetača – ulice i trgove.

 

Važnost osnivanja jedne od najznačajnijih književnih nagrada u Hrvatskoj, ali i dodjela nagrada učenicima iz osnovnih i srednjih škola za najbolje literarne radove, istaknula je zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek. Dugogodišnje Prosudbeno povjerenstvo za dodjelu Nagrade Gjalski za učenike srednjih škola, predsjednica Vlasta Horvatić-Gmaz, Irena Labaš-Veverec i Marija Lamot, ove su godine, za razliku od prethodnih godina, imale lakši zadatak u odabiru najboljih radova. Prema riječima i opširnom obrazloženju predsjednice Povjerenstva, prekinut je niz velike konkurencije i nadprosječnih literarnih radova te je ove godine odabir triju nagrađenih radova bio jednoglasan. Od dvadeset i devet poslanih radova iz devet srednjih škola Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, istaknula su se tri najuspješnija rada vrlo zanimljive društvene tematike:

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

  1. Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola: Peti zid Roberta Svibena (Srednja škola Zlatar, 4. razred; mentorica: Ljerka Gajski Markulin)
  2. Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola: Spoved moje babice Barbare Tomorad (Srednja škola Zlatar, 2. razred; mentorica: Ljerka Gajski Markulin)
  3. Nagrada Gjalski za učenike srednjih škola: Iz Dnevnika Davora P. Lucije Drempetić (Gimnazija Antuna Gustava Matoša, 3. razred; mentorica: Dinka Tomašković-Presečki)

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prvonagrađeni rad učenika Roberta Svibena tematizira tešku, ali realnu temu psihičkoga zlostavljanja pojedinca na društvenim mrežama, izrugivanje i suočavanje s vlastitim sramotnim postupcima djevojke Sabine na rođendanskom slavlju u alkoholiziranom stanju te stanju mamurluka sutrašnjega dana i osvješćivanju istine. Video snimljen kobne noći proširio se među korisnicima društvenih mreža, a Sabina se suočava s vlastitim strahovima i strahom pred majkom, pronalazeći rješenje jedino u samouništenju. Ipak, na kraju se pojavljuje nada, a Peti zid postaje metaforom tamnije strane života s kojom se moramo hrabro i beskompromisno suočiti. Drugonagrađeni rad, pisan izvrsnim kajkavskim dijalektom zlatarskoga kraja, tematizira u ispovjednom tonu ženske probleme vezane uz treću životnu dob, u liku autoričine bake, a u priči se prepleću prošlost i sadašnjost te fikcija i stvarnost na duhovit i emotivan način. Trećenagrađeni rad problematizira aktualan odnos između homofobije i tolerancije prikazujući razvijanje ljubavnoga odnosa između Davora i Gabrijela, njihovo neprihvaćanje u društvu pa sve do Davorova ubojstva kao vrhunca društvene netolerancije i nerazumijevanja. Spajajući lijepi i emotivni ambijent zanosa i prijeteći ambijent okoline, autorica originalnim stilom obogaćuje čestu društvenu temu i upozorava na nedostatak tako potrebne međuljudske tolerancije i prihvaćanja Drugoga – ne Drugačijega, već Različitoga.

Sedam pohvaljenih radova također karakterizira zaokupljenost aktualnim društvenim temama i položajem pojedinca u svijetu. Rad Hladnoća praznine Eme Zavrtnik (Gospodarska škola Varaždin, 1. razred; mentorica Nikolina Vujasinović) metaforom pustinjskoga pejzaža oslikava unutrašnju podvojenu čovjekovu ličnost i potragu za vlastitim izgubljenim identitetom. Potraga za izgubljenom srećom balansira između dualiteta svijeta – vanjske i unutarnje pustoši i želje za pronalaskom utjehe. Tajna večernjeg tramvaja Anele Ilijaš (Prva gimnazija Varaždin, 4. razred: mentorica Ivana Pintarić) potresna je priča o pronalasku HIV pozitivnog testa u tramvaju te njegovog učinka na pronalazača koji u dramatično oblikovanim situacijama pokušava odgonetnuti i pretpostaviti o kome se radi. Noćni ugođaj, no onaj neugodni, obilježen ponavljajućim noćnim morama tema je rada Pet sati Nine Šalković (Srednja škola Krapina, 2. razred: mentor: Stjepan Varjačić) koja introspektivnim, psihološkim postupcima uvjerljivo i dojmljivo prenosi osjećaje straha, rascijepljenosti, umišljaja između sna i jave. Tragom teme čovjekove podvojenosti, Tamara Jakopović u radu Klinika za psihijatriju (Srednja škola Zlatar, 3. razred; mentorica: Ivančica Tomorad), korištenjem zahtjevnih formi unutarnjeg monologa i struje svijesti, gradacijski i s dozom bizarnoga jekyllhydeovskoga motiva tematizira ubojstvo blizanca koje dovodi do samouništenja. I to sam ja progovara Valentino Kunštek (Srednja škola Krapina, 3. razred; mentorica: Sanja Ranogajec) u maniri ispovjedne humoreske koja tematizira kritičko promišljanje o prilagodbi i uklopljenosti u društvo i površnom druženju koje ne dovodi do ispunjenja. Treći rad ove godine, koji u središte stavlja motiv ispovijedi kao temu ili oblik, naslovljen je Ispovijed učenice Agate Gredičak (Srednja škola Oroslavje, 1. razred: mentorica: Karmela Šafarik-Todorović) koji pesimistično progovara o beskućniku i njegovoj tragičnoj sudbini te življenju na rubu. Ipak, optimističnim obratom javljaju se pomirenost s teškom sudbinom i vjera u životno svjetlo i nadu. Ekološka tema u radu Bakterija Homo sapiens Tamare Posavec (Gospodarska škola Varaždin, 4. razred, mentorica: Petra Košćak) od problematizacije problema zagađenja okoliša prelazi u opis katastrofalnoga stanja cijele planete izazvane neodgovornošću Homo sapiensa – čovjeka-bakterije i parazita koji uništava Zemlju neodgovornim postupcima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Svečani događaj upotpunili su učenici Jan Grabrovečki i Dora Krznar izvedbama dviju pjesama: kajkavske Stisni se v senje i pjesme Price Tag strane popularne izvođačice umjetničkoga imena Jessie J., na klavirskoj pratnji Nikole Kešćeca.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Nedostatak humoreski ove godine dokazuje da mladi autori imaju snažnu potrebu ozbiljno progovoriti o aktualnom teškom stanju, raspadu društva i zajednice pa i cijele planete dokazujući kako snažno osjećaju prisutnost pesimizma i sveobuhvatnoga crnila, no u maniri mladenačke energije i vjere u bolju budućnost, optimistično intoniraju završetke svojih priča u kojima se simbolično pojavljuju svjetlo i nada.

 

Tina Marušić

Dodano:
30. 10. 2016. u 12:24

Autor:
Antonio Šarko