Novosti i najave

Laureat Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2016. – Željko Ivanković

Glavnu i središnju svečanost šestodnevne Kulturne manifestacije – dodjelu Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski za najbolje objavljeno prozno djelo, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Krapinsko-zagorske županije, gradova Poreča, Zaboka i Crikvenice te medijskih pokrovitelja Zagorskog lista, Radija Zabok i Radija Kaj, 29. listopada u dvorani Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog, s početkom u 18.00 sati, otvorila je izvedbom himne slavna zabočka sopranistica međunarodnoga ugleda Vlatka Oršanić koja je u glazbenom dijelu programa izvanredno i sugestivno izvela skladbu Ljubav se ne trži i Dvořákovu ariju.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

U ime grada Zaboka i Krapinsko-zagorske županije gradonačelnik Ivan Hanžek poželio je dobrodošlicu na središnji događaj Manifestacije, koja je okupila u svojem bogatom programu velika umjetnička imena, i župan Željko Kolar koji je i ove godine istaknuo Zabok kao cjelotjedno listopadsko kulturno središte. U ime Ministarstva kulture Mihaela Majcen Marinić istaknula je značaj cijele Manifestacije, ali i značaj tradicionalne dodjele ove velike Književne nagrade. Tradicionalnom peteročlanom Povjerenstvu za dodjelu Nagrade, uz predsjednika Stjepana Čuića i članove Sofiju Keča, Ingrid Lončar i Ivicu Matičevića, ove se godine pridružio i prošlogodišnji laureat Dubravko Jelačić Bužimski. Stjepan Čuić u svojem dugogodišnjem iskustvu primijetio je da je nagrada Ksaver Šandor Gjalski nagrada koju svi žele i svi je očekuju, ali nitko se ne ljuti na kraju pri objavi dobitnika, čime se potvrđuje autoritet i veličina nagrade, ali i veličina i književni uspjeh svakoga dobitnika. U izboru među sedamdeset i sedam poslanih djela u uži su izbor ušli književnici Slobodan Šnajder, Željko Vujičić, Olja Savičević Ivančević, Ivana Simić Bodrožić, Luka Bekavac, Milko Valent, Jurica Pavičić i Lidija Bajuk, a među velikom književnom konkurencijom jednoglasnom odlukom Povjerenstva odlučeno je da je dobitnik Književne nagrade Ksaver Šandor Gjalski 2016. godine:

Željko Ivanković za roman Rat i sjećanje (naklada Ex libris – Rijeka i Synopsis – Sarajevo).

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Željko Ivanković pjesnik je, pripovjedač, romanopisac, esejist, putopisac, kritičar, dramatičar, prevoditelj, publicist, novinar, nagrađivani književnik s bogatim opusom prevedenim na mnoge svjetske jezike. Autor Obrazloženja Ivica Matičević istaknuo je kako je roman Rat i sjećanje roman o ratnim zbivanjima u Sarajevu, ožiljcima i traumama jednoga grada koji je srušen do temelja, a može se ponovno izgraditi samo na novim temeljima rekonstrukcije sjećanja. Ta su sjećanja asocijativno i metaforički povezana s likom novinara Borisa, ratnog zatočenika, koji se prisjeća odrastanja u Varešu, a kroz mitologiju zavičaja, legende i vareškoga odrastanja, želja za povratkom i istraživanjem spaja dvojnost duha i tijela u jedno – sjećanje prožeto nostalgijom koje pamćenjem gradi ono što je moglo biti zaboravljeno. Kroz realističko-kroničarski pristup, autor spaja aspekt priče i aspekt ideje, rat i čovjeka, u ideju o opstanku i obnovi razrušenoga grada. Dio romaneskne atmosfere publika je osjetila u interpretaciji glumca Joška Ševa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač podsjetio je na 130. obljetnicu objave zbirke novela Pod starimi krovovi najhrvatskijega pisca te na konačno razmatranje o nedjeljivosti hrvatske književnosti i izvan područja Republike Hrvatske. Riječ glavnoga urednika Ex librisa Zorana Grozdanova povezuje prepoznat izniman i vrijedan opus Željka Ivankovića koji nije u djelima podlegao cinizmu stvarnosti i nacionalizmu i mišljenje stručnoga žirija. Valja istaknuti sjajno likovno uređenje Damira Bralića koje je zaštitni znak književnoga opusa Željka Ivankovića.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Sam autor i ovogodišnji laureat oduševio je svojom skromnošću, jednostavnošću, zahvalnošću i iskrenom radošću zbog važnoga trenutka u njegovu životu te je istaknuo autoritet primljene nagrade koja, po njegovu mišljenju, visoku vrijednost sadrži u imenu i instituciji koja iza nje stoji, popisu nagrađenih autora i Povjerenstvu koje odlučuje o dodjeli nagrade. Primitak hrvatskog proznog Nobela utoliko je veći jer autor živi i djeluje izvan hrvatskih granica i hrvatskih književno-kulturnih zbivanja, takoreći na margini cjelokupne hrvatske književnosti, no nakon dvadeset godina intenzivnog umjetničkog rada autor skromno zaključuje da je ova Nagrada za portret književnika u ratu, kao spoj svog sadržanog intelekta i emocionalnosti, nagrada i kruna cjelokupnoga književnoga stvaralaštva.

 

Tina Marušić

Dodano:
31. 10. 2016. u 11:12

Autor:
Antonio Šarko